Menu
„Podregije Srednje i Istočne Europe (SIE) i dalje pokazuju vrlo različita kretanja za 2015. godinu. Dok bi rast u Srednjoj Europi (SE) mogao iznositi u prosjeku 3 posto, regija Jugoistočne Europe (JIE) zaostaje za njom s prognozom rasta BDP-a na razini 1,9 posto. Tomu je razlog uglavnom stagnacija u Hrvatskoj i Srbiji, koja zasjenjuje izniman rast u Rumunjskoj u visini 3,0 posto. Tri države regije Istočne Europe (IE), a to su Bjelorusija, Rusija i Ukrajina, suočavaju se s recesijom“, riječi su Petera Brezinscheka, glavnog analitičara Raiffeisen ISTRAŽIVANJA u Raiffeisen Bank International AG-u (RBI), u nedavno objavljenoj publikaciji o strategiji za SIE pod nazivom Central and Eastern European Strategy za drugo tromjesečje 2015. godine...
Uz vrlo snažan domaći rast (privatne potrošnje i investicija), još jedan razlog stabilnim pokazateljima za regiju SE-a leži u bliskim gospodarskim vezama s Njemačkom. Velika konkurentnost država SE-a također omogućuje snažnu ravnotežu tekućega računa bilance plaćanja, što znači da te zemlje nisu ovisne o stranomu kapitalu. Tokovi kapitala od početka godine zapravo jačaju valute dotičnih zemalja. Izostanak inflacije u proteklih nekoliko tromjesečja, kao i ekspanzivna monetarna politika Europske središnje banke (ESB) otvorili su prostor za smanjenje kamatnih stopa od strane nekih središnjih banaka SE-a. Primjerice, Poljska je dosegnula novu najnižu razinu kamatnih stopa od 1,5 posto, očekuje se da će ključna kamatna stopa u Rumunjskoj pasti na 2 posto, a u Mađarskoj bi čak mogla biti bliža razini od 1,5 posto. Time bi se ciklus sniženja kamatnih stopa trebao zaključiti, a posljedično bi i valute tih zemalja, nakon jačanja u odnosu na euro u prvome tromjesečju, nakratko mogle ponešto oslabjeti.
„Iako se pad gospodarske aktivnosti tijekom 2014. godinu usporio, Hrvatska je i šestu godinu za redom ostala u recesiji. S realnim godišnjim padom od 0,4 posto kumulativno u razdoblju od 2008. do 2014. godine izgubljeno je 12,5 posto realnoga bruto domaćega proizvoda. Tijekom 2015. godine projiciramo kraj recesije, ali gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi uvelike opterećeni unutarnjim strukturnim slabostima koji onemogućavaju oporavak domaće potražnje. U fokusu ostaje fiskalna politika, restrukturiranje javnoga sektora i obuzdavanje rasta javnog duga. S obzirom na izbornu godinu teško je očekivati značajnije pomake. Naposljetku još uvijek tmurnu sliku blago će poboljšavati nastavak rasta izvoza roba i usluga, ali po blažim stopama u usporedbi s 2014. godinom. Monetarna politika ostat će dosljedna u očuvanju stabilnosti kune uz nastojanje da potakne oporavak osiguravanjem likvidnosti. Međutim, kao i prethodnih godina potvrdit će se njen ograničen učinak jer izostaje potpora od strane ostalih gospodarskih politika. Naposljetku, Hrvatska je već tijekom prvoga tromjesečja osigurala nešto više od polovine svojih potreba za refinanciranjem. Politika velikih središnjih banaka, osobito Europske središnje banke, omogućila je pad troškova financiranja diljem tržišta na povijesno niske razine što se posljedično prelilo i na hrvatske vrijednosnice. Ipak, usporedba s državama regije upozorava na veću osjetljivost na moguće promjene i povremene nestabilnosti na tržištima“, izjavila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja.
