Menu
Gospodarski pokazatelji za 2014. godinu nisu ohrabrujući, iako postoje naznake oporavka koje su vidljive u izvozu roba i usluga zatim industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo. „Ovu godinu hrvatsko će gospodarstvo završiti s padom bruto domaćeg proizvoda od 0,6 posto, a uspjeh će biti ako unatoč procjenama Europske komisije o rastu 0,2 posto zadržimo sadašnju razinu BDP-a“, rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK na brifingu za medije održanom 5. prosinca uHGK na kojem se govorilo o stanju hrvatskoga gospodarstva u 2014. te učincima ulaska RH u EU...
"Za iduću 2015. godinu procjenjujemo kako će biti uspjeh ako se negativni trend zaustavi i zabilježe minimalne stope rasta. Za značajniji pomak naprijed nisu nam dovoljni pojedinačni uspjesi pojedinih tvrtki nego je potrebno stvoriti okruženje koje će poticati razvoj napredak i utjecati na rast produktivnosti. Nužna nam je i stabilnost porezne politike i poticanje izvoza, kako bi došlo do povećanja zaposlenosti. Vrijeme koje će biti potrebno za vidljivi oporavak našeg gospodarstva morat ćemo promatrati u nekom srednjem roku. Pomicanje s dna ljestvice u nekim pokazateljima u Europskoj uniji uistinu nije lagano“, ističe Savić.
Da bi se izašlo iz krize potreban nam je rast od najmanje tri, četiri pa i više posto jer bi jedino to sugeriralo dugoročniji rast i razvoj, rekla je Jasna Belošević Matić, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. „Neosporno je da su pokrenute neke mjere i da su nositelji ekonomske politike nastojali poboljšati poslovno okružje, podići konkurentnost, olakšati izvoznicima, povećati zaposlenost, no te su mjere bile palijativnog ili parcijalnog karaktera pa nisu dale željene rezultate. Situacija u gospodarstvu ostaje de facto nepromijenjena. Kako hrvatsko gospodarstvo ne konvergira s oporavkom gospodarstva Europske unije i drugih gospodarstva na globalnoj sceni, neophodna je promjena ekonomske politike odnosno paradigma razvoja hrvatskog gospodarstva i to konzistentnom i međusobno usklađenim politikama. Jer u suprotnom teško je nadoknaditi realan pad BDP-a od oko 13% koliko je izgubljeno u posljednjih šest godina, a treba krenuti i dalje od toga“, rekla je Belošević Matić.
Učinci korištenja sredstava iz EU fondova još se ne mogu sagledati, a bit će vidljivi u srednjoročnom razdoblju no naziru se pozitivni trendovi i to osobito u definiranju ključnih područja u kojima će se financirati projekti u okviru proračunskog razdoblja EU od 2014. do 2020. Za to je razdoblje Hrvatskoj osigurano 8,5 milijardi eura, odnosno milijarda eura godišnje“, naglašava Ružica Gelo, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK dodavši kako je najvažnije definirati kvalitetne projekte, a najviše alokacija je u području zaštite okoliša, voda, obnove željeznice itd. Poduzetnički je sektor najbolje pripremljen za iskorištavanje sredstava iz EU fondova, a njegovi su projekti u visokoj fazi pripremljenosti.
