Nove vladine mjere: Korak naprijed ili "prelijevanje iz šupljeg u prazno"

I danas su se nastavile polemike oko najavljenih promjena u poreznoj politici i gospodarskom stanju u zemlji. Vladajući i dalje tvrde da će se rezultati njihova rada vidjeti, a oporba da vladajući i dalje ne znaju što rade...

I kao da nam nije dosta naših prepucavanja, svako malo neka nam pljuska dođe iz inozemstva. Analitičari Deutsce banke Hrvatsku su, uz Ukrajinu, stavili na popis europskih zemalja s najvećim rizikom od bankrota.

Stopa od 12 posto poreza na kamate na štednju predsjedniku Ivi Josipoviću manje je važna od činjenice da porezi moraju biti pravedni. "Ni jedan porez ne smije biti takav da preoptereti ljude, porezi moraju biti pravedni i na način da veći porez snose oni koji više imaju nego oni koji imaju manje", rekao je predsjednik Josipović.

U nekim zapadnim zemljama, primjerice Švicarskoj, investitori su otišli onamo gdje je manji porez, a iza sebe ostavili urušene gospodarske aktivnosti što je, prema procjenama Deutsche banke, Hrvatsku i dovelo pred vrata mogućeg bankrota.

Glavni ekonomist Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić kaže kako takve ocjene najviše dolaze zbog činjenice da je Hrvatska šestu godinu u recesiji zaredom i zbog neodgovorne fiskalne politike, no međutim treba reći da i dalje postoje fleksibilnosti tako da se reforme ubrzaju i da Hrvatska izbjegne takav scenarij.

Za potpredsjednika Vlade Branka Grčića porez na kamate na štednju je provođenje fiskalne konsolidacije, a fokus priče je dizanje plaće građanima.

Radimir Čačić smatra ovo dobrom polumjerom Vlade koja u konačnici ipak neće uspjeti bez cjelokupne reforme plaća u javnom sektoru. Ovo je prelijevanje iz šupljeg u prazno, dobro zvuči, ali za dva mjeseca neće biti ništa, dodao je.

Europarlamentarka Ivana Maletić (HDZ) tvrdi da će ovaj potez Vlade izazvati čuđenje u Bruxellesu s obzirom na to da je uvođenjem poreza na kamate na štednju trebao biti financiran deficit, a ne lokalna samouprava.

"Dohodak od kamata na štednju je možda jedini dohodak koji su građani zaista mogli davati u potrošnju. A ako već stimuliramo potrošnju, zašto onda uvodimo taj porez, zapravo se destimulira potrošnja. Vlada u biti ne vodi politiku poreznu, ni rješava deficit i šalje ovim mjerama vrlo dvojbene signale", smatra Miletić.

No za građane nema dvojbe: od 1. siječnja dobivaju još jedan porez, prenosi HRT.