Menu
Od svih strukturnih reformi koje su Hrvatskoj potrebne najpotrebnija je reforma javne uprave kako bi se dobio održiviji i djelotvorniji javni sustav, ali i oslobodio prostor privatnom sektoru, čija želja za zaradom efikasnije može doprinijeti ekonomskom oporavku zemlje od bilo kojeg državnog dekreta, rečeno je na okruglom stolu magazina Banka i HUB-a "Jesu li reforme uopće moguće?"...
Prema riječima Velimira Šonje iz Arhivanalitike, Hrvatska je strukturno, u smislu funkcioniranja tržišta kapitala i rada, kvalitete administracije i sl., već odavno "Grčka", ali Hrvatskoj za sada ne prijeti i fiskalni kolaps zbog povoljnih uvjeta na svjetskim financijskim tržištima, na kojima ima jako puno jeftinog kapitala.
No, ističe Šonje, premija rizika za Hrvatsku je izuzetno visoka i na ovaj će se način produžena recesija i status quo u područjima koja treba reformirati održavati sve dok ne dođe do novog financijskog poremećaja i tada nas, ako se nešto ne poduzme, zasigurno čeka grčki scenarij.
Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Koprić upozorio je pak da se u Hrvatskoj često reformom nazivaju i puke zakonske izmjene. Reforme su dublje institucionalne promjene u kojima se mijenjaju prakse, a ne papiri. Stoga za prave, strateške promjene, nisu dovoljni političari, koji često mogu više štetiti nego stvari pokrenuti u pravom smjeru, već je nužna struka, a to se ne događa niti sada pri izradi strategije razvoja javne uprave do 2020. godine.
Kao neke od prepreka za efikasnu reformu javne uprave Koprić je pritom naveo pitanje nedostatnog kapaciteta državne uprave za oblikovanje kvalitetnih javnih politika prije nego se neki zakon donese, potom samu motivaciju javnih službenika za to, s obzirom na nepostojeći sustav nagrađivanja, ali i činjenicu da Hrvatska zapravo niti nema obrazovanje za upravu.
I ministar uprave Arsen Bauk složio se da su područja na kojima su promjene nužne brojna, kao i da se do sada zapravo niti nisu provodile značajnije reforme, već mali koraci u smjeru uređivanja neuređenog sustava.
Pritom je podsjetio da samo prebrojavanje javnih i državnih službenika traje još od 2003. godine i još nije dovršeno, odnosno jedini je relevantni podatak o tome broj onih koji su uključeni u sustav Centralnog obračuna plaća (COP), a to je oko 220 tisuća.
Ujedno je za iduću godinu i pol najavio još nekoliko 'malih koraka' - proširenje usluga u sustavu 'e-građanin', reformiranje službeničkog sustava i njihov prelazak na zakon o radu, kao i donošenje novog zakona o plaćama u javnom sektoru, no neku od velikih reformi nije najavio.
A upravo neefikasnost državne uprave saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić navodi kao najveću prepreku poslovanju u Hrvatskoj pa tako i ekonomskom oporavku zemlje. Reforma javnog sustava stoga mora ići u smjeru proširivanja prostora tržišnim mehanizmima, odnosno privatnom sektoru, koji će zbog svoje želje za zaradom proizvesti bolje ekonomske ishode od bilo kojeg državnog dekreta, istaknula je Dalić.
