U siječnju ostvaren deficit robne razmjene u iznosu od 483 milijuna eura

Prema konačnim podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom za siječanj, vrijednost ukupno plasiranih roba u inozemstvo iznosila je 736,3 milijuna eura što u eurskim iznosima predstavlja nominalni rast od 21%. Istovremeno, vrijednost uvoza od 1,22 milijardi eura bila je 8 posto više u odnosu na siječanj 2013. Posljedično pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,4%,a manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni 483 mil. eura (godišnji pad od 7,25%)...

Analizom prema djelatnostima odnosno kategorijama NKD-a primjetno je da je pozitivan doprinos smanjenju vanjskotrgovinskog deficita došao od povećanja izvoza prerađivačke industrije koja u strukturi izvoza čini udio od preko 83% a bilježi rast od 17%. Pri tome je unutar prerađivačke industrije zabilježen rast izvoza u većini djelatnosti. Vrijednosno najznačajnija proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda koja u strukturi ukupnog izvoza ima dio od oko 10,5% zabilježila je godišnji rast od 57%.

Vrijednost izvoza proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (brodova) gotovo da se udvostručila ali je udio ove djelatnosti u ukupnom izvozu tijekom krize i procesa restrukturiranja spušten s razmjerno visokih 14% u 2008. na svega 2,5%. Snažan pad vrijednosti izvoza (41%) u odnosu na prošlogodišnji siječanj zabilježila je proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka. Osim kod prerađivačke industrije izvoz roba rastao je i kod proizvoda iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (62%), a u strukturi izvoza čini udio od 7,5%, dok je opskrba električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom zabilježila godišnji rast izvoza od gotovo 125%. S druge strane, zabilježene su blaže godišnje stope rasta uvoza pa su tako proizvodi iz kategorije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zabilježili godišnji rast uvoza od 18,2%, iz prerađivačke industrije 11,8% dok je opskrba električnom energijom, parom, klimom i klimatizacijom zabilježila godišnji rast uvoza od 106,4%.

"U nastavku godine očekujemo da će uvoz roba i dalje biti ograničen slabom domaćom potražnjom uslijed slabog tržišta rada i pada raspoloživog dohotka, dok je značajniji rast izvoza uvelike ograničen niskom konkurentnošću naše izvozne industrije te mogućim rizicima neostvarenja gospodarskog oporavaka na našim najvažnijim izvoznim tržištima", objavili su RBA analitičari.