Menu
Kada će i kako Crna Gora izaći iz ekonomske krize ovisit će od realizacije devet velikih investicija, vrijednih 3,8 milijardi eura, koje bi, kako je navedeno u analizi makroekonomskih kretanja koju je crnogorska Vlada usvojila u četvrtak, trebale biti završene u narednih pet godina, odnosno do kraja 2018...
Neke od ovih investicija su već započete, poput marine Porto Montenegro i turističko-stambenih kompleksa Luštica bej i azerbejdžanskog u Kumboru, a za neke su investitori poznati, ali se čeka završetak planova ili imovinskih sporova poput Plavih horizonata i podmorskog energetskog kabla za Italiju, pišu crnogorske Vijesti.
Za drugi blok Termoelektrane Pljevlja u toku je natječaj za investitora, a preostale tri velike investicije se spominju već godinama, kao što su autocesta Bar - Boljare, žičara Kotor - Lovćen i Rudnik ugljena i TE Maoče.
Ove investicije prema očekivanjima Vlade tokom izgradnje i kasnijeg korištenja otvorile bi 10.000 radnih mjesta i imale najznačajniji utjecaj na rast ekonomije i bruto domaćeg proizvoda BDP.
Većinu navedenih investicija vode poznate svjetske kompanije, koje ne bi trebale imati problema sa osiguravanjem novca, a njihov utjecaj na crnogorsku ekonomiju ovisit će od uključenja crnogorskih tvrtki i radnika i korištenje domaćih sirovina ili proizvoda.
Planirane investicije u marinu Porto Montenegro, kojom upravlja tvrtka kanadskog milijardera Petera Munka, su 100 milijuna eura, a u najvećem dijelu se odnose na proširenje marine za 180 vezova i izgradnju luksuznog hotela Regent.
“Iako model rasta crnogorske ekonomije, koji se zasniva na investicijskoj aktivnosti stranih vlasnika, nije održiv na dugi rok, on će u srednjem roku (pet godina) imati dominantan utjecaj na ukupne tokove ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori”, navedeno je u jesenjoj analizi makroekonomskih kretanja.
Naredne tri godine Vlada očekuje konstatan rast BDP-a od po 3,5 do 3,8 posto godišnje, a udio stranih investicija u njemu je najznačajnija stavka od 2,2 do 1,2 postotna boda, pišu Vijesti.
