Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 4. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (16. do 23. listopada 2013.) u suradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u Bosni i Hercegovini (Posao.ba) i Srbiji (Infostud.com), proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi sličnosti i razlike tržišta rada u ove tri zemlje…

U istraživanju je sudjelovalo više od 1.300 ispitanika. Od ispitanika iz Hrvatske njih 52% je nezaposleno, 31% zaposleno, dok se 17% ispitanika još školuje.

Gospodarska kriza koja ne jenjava i dalje ostavlja posljedice na tržište rada u Hrvatskoj, ali i u regiji. Najviše zaposlenih ispitanika iz Hrvatske navodi da je kriza prvenstveno utjecala na smanjenje plaća (40%), a zatim na otpuštanje radnika (36%) i ‘zamrzavanje’ novog zapošljavanja (30%). U odnosu na prošlu godinu došlo je do zamjene pozicija po pitanju druge i treće ‘najpopularnije’ mjere štednje u krizi – u 2013. popularnije je bilo ‘zamrzavanje zapošljavanja’ (37%) od dijeljenja otkaza (35%).

Smanjenje plaća bilo je ‘najčešća mjera štednje’ u Bosni i Hercegovini (48%), dok je u Hrvatskoj plaća smanjena 40% ispitanika, a isto je ‘osjetila’ trećina ispitanika iz Srbije (29%). Otkazi su isto najčešće davani u Bosni i Hercegovini (41%), dok Srbija ‘prednjači’ u uvođenju politike ‘zamrzavanja’ zapošljavanja (35%).

Kao i prošle godine, polovica hrvatskih ispitanika još uvijek se boji za svoje radno mjesto (51%), dok ih samo 7% ne razmišlja o sigurnosti svog posla. Svoje radno mjesto sigurnim smatra 42% ispitanika. Sličnog su mišljenja i ispitanici iz Srbije te Bosne i Hercegovine.

Bez obzira na gospodarske prilike, 57% hrvatskih ispitanika do kraja ove godine planira promjenu posla. Malo manje od trećine (28%) navodi da će planirati promjenu posla samo ako na to budu prisiljeni, dok ih 8% ne planira promjenu posla. O promjeni posla ne razmišlja svega 7% ispitanika.

Za razliku od prošle godine, kada je najviše ispitanika namjeravalo primijeniti posao u Srbiji, ove godine to želi najviše ispitanika iz Hrvatske (57%), dok isto namjerava učiniti 54% ispitanika iz Bosne i Hercegovine te 51% ispitanika iz Srbije.

Ove godine većina hrvatskih ispitanika (71%) ne očekuje povišicu. Taj postotak je niži nego prošle godine kada povišicu nije očekivalo 74% ispitanika. Ispitanici iz Bosne i Hercegovine ove su godine po pitanju povišice optimistični – njih 22% očekuje pozitivnu ‘korekciju’ plaće.

Kada je u pitanju napredovanje, čak 64% ispitanika iz Hrvatske ne nada se napredovanju u poslu. U odnosu na ispitanike iz susjednih zemalja, Hrvati su najnegativniji jer se 51% ispitanika iz Srbije te 48% iz Bosne i Hercegovine nada promaknuću. Kada bi mogli birati svog idealnog poslodavca, ispitanici iz Hrvatske (45%) te Bosne i Hercegovine (43%) odabrali bi stranog vlasnika. Značajna promjena zabilježena je u razmišljanju ispitanika iz Srbije – najviše ih (34%) želi biti ‘sam svoj šef’.

Kada je riječ o razlozima nezaposlenosti, u Hrvatskoj je 34% ispitanika nezaposleno jer im je istekao ugovor na određeno, 32% nije našlo posao nakon završetka školovanja, a 17% ispitanika ostalo je bez posla uslijed krize.

Najviše hrvatskih ispitanika je nezaposleno do tri mjeseca (27%), dok je u Srbiji te Bosni i Hercegovini situacija nešto drugačija. U Srbiji je najviše ispitanika (23%) nezaposleno od godinu do dvije, a u Bosni i Hercegovini najviše je ispitanika nezaposleno od šest mjeseci do godinu dana.
Prema broju prijava na natječaje za radno mjesto najaktivniji su ispitanici iz Hrvatske – njih 19% prijavilo se na 100 i više natječaja u zadnjih godinu dana, dok je isto učinilo 17% ispitanika iz Srbije te tek 6% iz Bosne i Hercegovine.

Kao i prošle godine, većina ispitanika traži bilo kakav posao (73%), dok ih 25% želi raditi isključivo u struci, a samo 2% ispitanika prihvatilo bi posao izvan struke. U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je pad u očekivanjima ispitanika da će pronaći posao u struci – 35% njih prošle je godine tražilo posao isključivo u struci.

Na bilo kakav posao najviše su spremni ispitanici iz Bosne i Hercegovine (88%), zatim hrvatski (73%) te srpski ispitanici (61%). Ispitanici iz Hrvatske smatraju da je veza najvažnija pri dobivanju posla (62%), a osjetno manje bitnim smatraju radno iskustvo (31%). U odnosu na 2012., ispitanici su na treće mjesto umjesto znanja (kao što je to bio slučaj prošle godine) svrstali sreću (26%).

Nezaposlenim ispitanicima iz Hrvatske najpoželjniji je poslodavac tvrtka u stranom vlasništvu (37%). U odnosu na prošlu godinu popularnost države kao poslodavca nešto je manja. Prošle je godine za državu htjelo raditi 20% ispitanika dok ove godine to želi petina ispitanika (16%). Nezaposleni ispitanici iz Srbije su najoptimističniji, njih 28% smatra da će posao pronaći do kraja ove godine, dok isto smatra 19% ispitanika iz Hrvatske te 17% ispitanika iz Bosne i Hercegovine.

Među ispitanicima koji se još uvijek školuju u pronalazak posla u roku jednog do tri mjeseca najviše vjeruju hrvatski ispitanici (30%), dok je istog stava 22% ispitanika iz Srbije i tek 14% ispitanika iz Bosne i Hercegovine. Većina ispitanika iz Hrvatske (67%) i Bosne i Hercegovine (61%) smatra da je za dobivanje posla presudna veza, dok ispitanici iz Srbije (60%) ključnim smatraju znanje i vještine.

Tako je, u odnosu na prošlu godinu, u razmišljanju ispitanika iz sve tri zemlje zabilježen značajan ‘preokret’. Tada su, naime, svi smatrali da je za dobivanje posla najvažnije formalno obrazovanje te usvojena znanja i vještine. Kao i u 2012., svim ispitanicima, bez obzira iz koje zemlje dolaze, za buduće radno mjesto najvažniji su međuljudski odnosi. Nakon međuljudskih odnosa, bitno im je priznanje za obavljen rad, a zatim dinamičnost posla.

Većina ispitanika, bez obzira od kuda su, ne zna točno čime se želi baviti, ali imaju neku ideju (48% ispitanika iz Bosne i Hercegovine, 61% iz Hrvatske te 54% ispitanika iz Srbije). Točno zna čime se želi baviti najmanje ispitanika iz Hrvatske (33%), a najviše njih (51%) iz Bosne i Hercegovine. Karijera je najvažnija ispitanicima iz Bosne i Hercegovine, gdje je 49% ispitanih izjavilo da im je karijera jako važna. Isto je izjavilo 34% ispitanika iz Srbije te 32% ispitanika iz Hrvatske.