Menu
U Hrvatskoj narodnoj banci očekuju da bi ukupan pad gospodarske aktivnosti u 2013. mogao biti blaži od srpanjske ocjene HNB-a, kada je prognoziran pad BDP-a za oko 1 posto, a procjenjuju da će planirani ukupni fiskalni manjak opće države za ovu godinu vrlo vjerojatno biti značajno prekoračen, dok bi javni dug do kraja tekuće godine mogao dosegnuti 60 posto BDP-a...
Blagi rast gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju 2013. prema desezoniranim podacima (za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal), znatno je povoljniji od prvotnih očekivanja, a stagnantna kretanja na početku trećeg tromjesečja upućuju na to da bi ukupan pad gospodarske aktivnosti u 2013. godini mogao biti blaži od srpanjske ocjene HNB-a, kao i smanjenje broja zaposlenih osoba, navode analitičari središnje banke u danas objavljenoj Informaciji o gospodarskim kretanjima.
Očekivanja gospodarskog rasta u idućim godinama pak ostaju i dalje slaba, a ubrzanju rasta može naglašenije pridonijeti samo poboljšanje konkurentnosti domaćega gospodarstva na osnovi opsežnijih strukturnih reforma, smatraju u HNB-u.
Inflatorni bi se pritisci u nastavku 2013. mogli blago smanjiti, prije svega pod utjecajem smanjenja cijena električne energije te zbog prijenosa pojeftinjenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na domaće cijene prehrambenih proizvoda. Godišnja stopa inflacije stabilizirala se na relativno niskoj razini i u kolovozu je iznosila 1,9 posto.
Nastavak slabijeg ostvarivanja prihoda opće države nego što se očekivalo, uz porast rashoda zbog pokrića dugova kumuliranih u zdravstvu, mogli bi zamjetno povećati manjak opće države u 2013. pa bi javni dug do kraja godine mogao dosegnuti 60 posto BDP-a, procjenjuju analitičari HNB-a.
Napominju i kako su navedene ocjene budućih kretanja podložne "iznimno visokom stupnju neizvjesnosti zbog šumova koji su uvođenje fiskalnih blagajna i ulazak u Europsku uniju unijeli u podatke sredinom godine".
Uvođenje fiskalnih blagajna popravilo je u vrlo kratkom razdoblju obuhvat službene statistike, ali je otežalo procjenu tekuće dinamike gospodarske aktivnosti. Istodobno je očekivani ulazak u EU jednokratno povećao obujam trgovinskih tokova. Učinci tih događaja na tendenciju kretanja BDP-a i njegovih komponenata moći će se preciznije ocijeniti tek s vremenskim odmakom, objašnjavaju analitičari HNB-a.
Upozoravaju kako je, prema prvim dostupnim pokazateljima za treće tromjesečje, tijekom srpnja došlo do smanjenja industrijske proizvodnje i realnog prometa od trgovine na malo u odnosu na prethodno tromjesečje, a ostvaren je i snažan pad robnog izvoza i još snažniji pad robnog uvoza.
Od pozitivnih ostvarenja navode dobre rezultate u turizmu i daljnji rast potrošačkog optimizma.
U drugom tromjesečju broj zaposlenih osoba zamjetno se povećao u odnosu na početak godine, ali se početkom trećeg tromjesečja rast naglo usporio. Administrativna stopa nezaposlenosti smanjila se tijekom drugog tromjesečja u odnosu na početak godine, te je iznosila prosječno 20,1 posto, a u srpnju se dodatno snizila na 19,8 posto.
Podaci iz Ankete poslovnog optimizma za kolovoz ne upućuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada u sljedećim mjesecima.
Trend poboljšavanja salda tekućeg računa platne bilance nastavio se i u drugom tromjesečju 2013., a višak je dosegnuo 0,8 posto BDP-a. No, zbog povećanja manjka robne razmjene, predviđa se nešto niži višak na tekućem računu platne bilance od očekivanog, unatoč ostvarenom porastu prihoda od izvoza turističkih usluga i unatoč nižem manjku na osnovi faktorskih dohodaka.
Neto priljev kapitala iz inozemstva u drugom tromjesečju 2013. bio je znatno veći nego u istom razdoblju prethodne godine, što je posljedica izraženijeg zaduživanja, ponajviše države zbog izdanja obveznice na američkom tržištu, ali i kreditnih institucija.
Nasuprot tome, upozorava se, na osnovi vlasničkih ulaganja ostvaren je neto odljev kapitala jer su, uz vrlo skromne iznose novih vlasničkih ulaganja iz inozemstva, strani ulagači svoje vlasničke udjele u pojedinim domaćim poduzećima prodali rezidentima RH.
Osvrćući se na javne financije, analitičari središnje banke navode kako je manjak državnog proračuna u prvih šest mjeseci iznosio 12,6 milijardi kuna, a središnja je država i u srpnju imala manjak u proračunu te je u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 13,4 milijarde kuna.
Izvjesno je kako će do kraja ove godine država morati donijeti rebalans proračuna, pri čemu će se planirani manjak za 2013. vjerojatno znatno povećati, navode iz HNB-a.
