Menu
Realni BDP u 2013. u Hrvatskoj bi se mogao smanjiti za oko 1%, dok se u 2014. očekuje godišnji rast gospodarske aktivnosti od 0,7%. Tijekom ove godine nezaposlenost bi se mogla i dalje povećavati, a realne plaće padati, dok se zbog stagnacije prihoda i povećanja rashoda i državnih investicija u ovoj godini očekuje povećanje proračunskog manjka...
Ocjene su to i prognoze iz srpanjske Informacije o gospodarskim kretanjima i prognozama koje je objavila Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama.
Realni BDP u ovoj bi se ovoj godini, prema sadašnjim očekivanjima, mogao smanjiti za oko 1%, pri čemu se očekuju pad osobne potrošnje i potrošnje države te vrlo slab rast izvoza i investicija. Za 2014. predviđa se postupan oporavak pod utjecajem rasta investicija i izvoza, pa bi rast BDP-a mogao dosegnuti 0,7 posto, s tim da prevladavaju negativni rizici. Istodobno nastavit će se kontrakcija osobne potrošnje i potrošnje države.
Pretpostavlja se da će za Hrvatsku biti pokrenuta procedura pri prekomjernom manjku u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, što će zahtijevati relativno snažnu fiskalnu konsolidaciju u 2014. i sljedećim godinama, procjenjuju analitičari središnje banke. Smatraju da će intenzitet oporavka ovisiti o realizaciji investicijskih projekata, uvoznoj potražnji glavnih vanjskotrgovinskih partnera i o načinu provođenja fiskalne prilagodbe.
Analitičari HNB-a upozoravaju i kako je za ostvarivanje rasta bitno ojačati izvozni sektor, jer hrvatsko gospodarstvo karakterizira jedan od najnižih udjela izvoza robe i usluga u BDP-u među usporedivim zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe. Potrebno je stoga nastaviti s provođenjem strukturnih reforma koje će povećati izvozni potencijal domaćih poduzeća i privući izvozno orijentirana strana poduzeća.
S obzirom na nastavak slabljenja gospodarske aktivnosti u 2013. očekuju daljnji pad broja zaposlenih i rast broja nezaposlenih. Međunarodno usporediva, anketna stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 16,7%, a od 2014. mogla bi se stabilizirati te u idućim godinama postupno početi smanjivati, u skladu s očekivanim gospodarskim oporavkom. Pritom bi pad nezaposlenosti mogao biti i izraženiji, ako se intenzivira zapošljavanje u inozemstvu.
Realne plaće mogle bi padati ne samo u 2013. nego i u 2014. godini. Stopa inflacije potrošačkih cijena bit će zamjetljivo niža nego u prethodnoj godini, prosječna godišnja stopa inflacije usporiti će s 3,4% u 2012. godini na 2,6% u ovoj, a na 1,9% u 2014.
Kunska likvidnost bankovnoga sustava bit će visoka, a HNB će biti spreman reagirati na moguće pritiske na tečaj.
Manjak (ESA 95) opće države u 2013. mogao bi iznositi 4,8% procijenjenog BDP-a, što je za 1 postotni bod više nego u 2012. Pritom je povećanje u najvećoj mjeri posljedica rasta kamatnih rashoda.
Za 2014. pretpostavljeno je da će Hrvatska morati započeti s fiskalnom konsolidacijom zbog pravila Pakta o stabilnosti i rastu. Naime, za svaku članicu EU čiji je manjak opće države nominalno veći od 3%to BDP-a, pokreće se tzv. procedura pri prekomjernom manjku. Zemlji se tada određuje rok u kojem se proračunski manjak mora svesti na prihvatljivu razinu, pri čemu godišnji iznos prilagodbe strukturnog salda ne može biti manji od 0,5% BDP-a.
Očekuje se zato, kažu u HNB-u, da će u 2014. manjak biti znatno smanjen, a prilagodba će se morati nastaviti i u sljedećim godinama. Kako su porezne stope postojećih poreza u Hrvatskoj već sada relativno visoke, prilagodba bi se ponajprije trebala provesti na rashodnoj strani proračuna.
Iako će prilagodba državnih financija vjerojatno dovesti do nešto lošijih gospodarskih rezultata u kratkom roku, ta je prilagodba bez sumnje nužna da bi se javne financije vratile na održivu putanju. Naime, hrvatski bi dug opće države već početkom 2014. mogao premašiti 60% BDP-a, napominju analitičari HNB-a.
