Menu
Nakon što je državni Zavod za statistiku u srijedu objavio prve procjene prema kojima je BDP u prvom kvartalu zabilježio pad od 1,5 posto, ocjene ekonomskih analitičara govore kako je to bilo očekivano i procjenjuju da ćemo cijelu 2013. završiti u minusu, političari iz vladajuće koalicije očekuju poboljšanje u drugom dijelu godine, dok oporba optužuje Vladu da je odgovorna za slabo vođenje ekonomske politike...
Tako je Slavko Linić, ministar financija, upitan uoči sjednice Vlade je li zadovoljan kretanjem BDP-a, odgovorio kako tim podatkom nikako ne može biti zadovoljan, pa ni time što je pad gospodarstva u prvom kvartalu usporen s obzirom na to da je u zadnjem tromjesečju 2012. BDP pao 2,3 posto.
"Evidentno je da je kriza u privatnom sektoru toliko jaka i da su učinci predstečajnih nagodbi i Vladinih mjera o prolongaciji plaćanja obveza prema porezima u prva tri mjeseca - minimalni. Ali je evidentno i da će rezultati u drugom polugodištu ipak biti bolji", smatra Linić.
Ipak, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke Societe generale, i Alen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke, drže kako nas u optimističkoj varijanti ove godine čeka pad gospodarstva od 0,4, odnosno 0,8 posto.
"Pad BDP-a od 1,5 posto bio je u skladu s našim očekivanjima. Pri tome očekujemo da će detaljna objava po sastavnicama BDP-a pokazati nastavak pada osobne potrošnje (iako izgledno manje nego u zadnjem kvartalu 2012.), određenu stabilizaciju investicijske aktivnosti kao i javne potrošnje. Također pozitivan doprinos BDP-u imao je i oporavak industrijske proizvodnje. Nepovoljni trendovi u robnoj razmjeni, s druge strane, sugeriraju negativan doprinos neto izvoza stopi rasta. U nastavku godine očekujemo zadržavanje nepovoljnih trendova u osobnoj potrošnji, stabilizaciju investicijske aktivnosti te nešto povoljniji doprinos neto izvoza, gdje svakako slabe perspektive rasta u EU-u ostaju prepreka rastu", prognoza je Alena Kovača.
Šantić ističe kako blaži pad BDP-a u prvom kvartalu treba pripisati činjenici da je proizvodnja električne energije porasla za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, te da su građani trošili više zbog ranog Uskrsa.
"Već podaci o padu industrijske proizvodnje u travnju za 0,5 posto govore kako se još ne događa strukturna promjena gospodarstva, a i potrošnja će padati zbog veće nezaposlenosti u odnosu na prošlu godinu. Doduše, zbog lokalnih izbora vjerojatno su porasle građevinske investicije u drugom kvartalu, pa tu možemo očekivati neke dobre vijesti, ali generalno u ovoj godini očekujem pad od 0,4 posto, ali samo ako se pokrenu privatne investicije i ako država realizira svoje najavljene investicije", rekao nam je Šantić.
Kada su u pitanju procjene za drugi kvartal, ekonomisti smatraju kako će i on zabilježiti pad, a sve nade polažu se u drugi dio godine: ulazak u EU, turističku sezonu, javne investicije i eventualni “povratak“ privatnih investicija. Međutim, Šantić napominje i kako ulazak u EU u prvom trenutku može imati i negativan utjecaj, već i zbog manjih cijena koje će rušiti neke zaštićene položaje domaćih proizvođača, prenosi Slobodna Dalmacija.
