Menu
Građevinari i građevinski sektor u pravilu se uvijek nađu među prvim gospodarskim djelatnostima koje osjete dolazak krize, a među zadnjima izlaze iz iste. Ta se priča može primijeniti i za građevinski sektor u Hrvatskoj. Nakon dolaska globalne krize, građevinski sektor nikako da ponovno stane na noge. Može li ulazak Hrvatske u Europsku uniju potaknuti izlazak građevinskog sektora iz krize? Odgovor je suprotan odnosno on glasi: ne...
Kao primjer možemo uzeti susjednu Sloveniju čiji su se građevinski giganti ugasili nakon što je Slovenija ušla u Europsku uniju. Unatoč tome što se radilo o tvrtkama koje su imale dugogodišnje iskustvo, otvoreno tržište Europe, niže cijene inozemnih konkurenta napravili su svoje. Slični slučaj očekuje se i kod hrvatskih građevinskih firmi koje su u ovom trenutku u još gorem položaju u odnosu na slovenske građevinare u vremenu kada je Slovenija ulazila u Europsku uniju. Naša situacija je gora zbog gospodarske krize i politike Vlade da pokuša smanjiti rashode štednjom, čime se smanjuje ionako male mogućnosti da država bude jamac građevinskim poduzećima pri provedbi velikih inozemnih projekata.
Ovaj komentar je omogućio – Siguran novac, svjetski poznati investicijski vodič, od sada dostupan i na hrvatskom tržištu . Posjetite www.siguran-novac.com i predbilježite se – besplatno je! Ukoliko želite doznati više o Sigurnom novcu, pročitajte članak koji smo objavili na tu temu…
Osim toga, potražnja za građevinskim poduzećima i njihovim radovima znatno je pala prošlih godina, a i onaj mali broj građevinskih radova za kojima ima potražnje dobivaju inozemne konkurentne tvrtke te je za vjerovati da će se takav trend nastaviti i u bližoj budućnosti. Na izazove građevinari namjeravaju odgovoriti spajanjem u konzorcij u kojem bi bile sve domaće najjače građevinske tvrtke poput Viadukta, Tehnike, Dalekovoda, Zagorje Tehnobetona, Hidroelektrane-niskogradnje, Zagreb Montaže te Bilifinger Đuro Đaković Montaže. Iako većina tih poduzeća ima iskustva u radu u inozemstvu te su stvorili svoje ime, još uvijek se smatra da nisu dovoljno konkurentni najjačim europskim građevinskim poduzećima.
Nije nebitno napomenuti i da inozemne tvrtke poput austrijskog Starbaga dobivaju kredite od austrijskih banaka po izrazito niskim kamatnim stopama a radna snaga im je jeftinija od radne snage hrvatskih građevinskih firmi. Sve to navodi na zaključak da će hrvatskim građevinskim firmama biti jako teško opstati u Europi. Da je kriza već sada ozbiljno zahvatila hrvatske građevinare pokazuju i podaci vrijednosti njihovih dionica. Primjerice, Dalekovod se nalazi u predstečajnoj nagodbi, Tehnika d.d. već nekoliko godina nije isplaćivala dividendu. Država će vjerojatno pokušati spriječiti propadanje građevinskog sektora koji broj oko 80.000 zaposlenih, ali prema sadašnjim pokazateljima i politici Vlade to će biti teško ostvarivo. Osim toga, sve te građevinske firme čeka rekonstruiranje koje je trebalo provesti već puno ranije.
Investiranje u građevinski sektor u Hrvatskoj u ovo vrijeme treba izbjegavati ako niste spremni riskirati. Bit će trenutaka kada će dionice rasti, ali to će biti zanemarivo, a građevinski „bum“ kakav je bio prije krize, u kojem će glavnu riječ imati hrvatske tvrtke, ne može se očekivati u narednih pet godina.
