„Zvuči utopijski, znam“, kaže Daniel Haime, stojeći iznad karte Serene del Mar, grada koji planira izgraditi na Karipskom moru. U planu ima transformirati zemljište od 2500 hektara izvan Cartagene, Kolumbija – koje je njegova obitelj kupila 1968 – u živahnu metropolu. Grad će sadržati bolnicu svjetske klase, stambene objekte, državne škole, marinu, biciklističke staze, luksuzni hotel i restoran na obali. Jednoga dana, vaporetti na laguni mogli bi povezati Serenu del Mar s centrom Cartagene. Priču donosi Rebecca Dalzell.

 

Bogotá i Medellín, dva najveća grada u zemlji, postali su model za pametan urbanistički dizajn

Bogotá i Medellín, dva najveća grada u zemlji, postali su model za pametan urbanistički dizajn. Ali ne i Cartagena. Moguće da je to jedan od najbrže rastućih gradova u Kolumbiji, ali prema riječima Nicolása Galarze Sancheza, istraživača na Marron Institutu za urbano upravljanje na Sveučilištu u New Yorku, također je primjer kako se one širiti. Grad se širio na trendu tipičnom za Južnu Ameriku: stambeni objekti za bogate nalaze se uz obalu, dok su siromašna naselja sačinjena od neurednih, niskobudžetnih stanova rasla na područjima podložnima poplavama.

Serena del Mar, koja se nalazi sedam milja uz obalu, privatno razvija Haimeova tvrtka „Novus Civitas“ i apsorbirat će dio rasta gradskog stanovništva. Projekt je okupio međunarodne urbanističke planere i arhitekte, kao što su EDSA, Moshe Safdie, Wallace Roberts & Todd, Brandon Haw i Robert Trent Jonesa koji će raditi na razvoju arhitekture i dizajna.

U 30 godina grad bi mogao biti dom za 100.000 ljudi. Glavni plan je izradila EDSA, američka tvrtka koja se specijalizirala za održivost. Njihov dizajn rješava dva velika izazova: kako izgaditi grad prilagođen brzom rastu stanovništva i klimatskim promjenama.

Haimeova vizija je stvoriti zeleni grad, gdje priroda oblikuje dizajn. Inspirirao ga je rad škotskog pejzažnog arhitekta Iana McHarga, koji je 1960. predstavio ekološki pristup razvoju. Jedan od arhitekata koji radi na projektu Serena del Mar je i Brandon Haw, čija tvrtka između ostalog stoji i iza poslovne škole Sveučilišta u Andama. „Ono što naučite iz povijesti“, kaže Haw, „nije stil, nego kako ljudi grade zgrade zajedno kako bi ublažili krajnje klimatske uvjere“. Baš kao u Cartageninom starom gradu, gdje ulice kanaliziraju vjetar i domovi su izgrađeni oko dvorišta, njegova sveučilišna zgrada lovi sjeverni povjetarac i provodi ga prema sredini zdanja, što pomaže da se prostor prirodno hladi.

 

Trgovačko središte grada bit će izgrađeno oko iskopanog kanala

Trgovačko središte grada bit će izgrađeno oko iskopanog kanala, a potoci će teći kroz stambena naselja. Tri-četvrtine mjesta bit će parkovi, štiteći ušća, mangrov i drugu vegetaciju. Kanali će biti otvoreni tako da morska voda može osvježiti mangrove šume. Kada kiši voda će protjecati kroz doline koje nisu pogodne za stanovanje, ali su izvrsne za golf terene. Temelji zgrada su dovoljno podignuti iznad razine mora kako bi bile zaštićene od vode.

Uzevši u obzir ekstremnu nejednakost dohotka u Kolumbiji, osjetljivost za socijalna pitanja je ono što čini Serenu del Mar tako posebnim projektom. Kao i drugim gradovima diljem Kolumbije, mnogi stanovnici Cartagene su pobjegli od nasilja u ruralnim područjima. Prije nekoliko desetljeća, skupina izbjeglica iz okolice se naselila na plaži koja je sada dio Serene del Mar. Nakon što je potpisao povelju s predstavnicima vladinih dužnosnika, Haime je obećao da će Serena del Mar uključiti smještaj, obrazovanje i radna mjesta za te ljude.

Gradnja je već u tijeku. Poslovna škola bit će dovršena ovog proljeća, a prvi studenti će stići do kraja godine. U roku od godine i pol, obitelji će se smjestiti u stanove, autobusna linija će zaživjeti, i prozračna bolnica od 400 ležajeva će se otvoriti.

Više od 50 posto svjetske populacije već živi u gradovima, a UN predviđa da će do 2050. ta brojka iznositi 66 posto. Ako Haimeov plan, mješavine bogatih golfera, siromašnih migranata i prirodnog okruženja zaživi, drugi developeri će tražiti inspiraciju u njegovom projektu.