Nakon 11. godina Hrvati zaključili da su godišnji odmori preskupi za njih

U posljednje tri godine u Hrvatskoj se uočava trend stagnacije realiziranih višednevnih odmora van mjesta boravka – 40% hrvatskih građana je u 2012.-oj negdje otputovalo na više dana. Nakon 11 godina praćenja ove tematike, po prvi puta je manje onih građana koji planiraju (48%) višednevne odmore, u odnosu na one koji će ostati kod kuće ili otputovati negdje na kraći period (52%)...

U odnosu na posljednjih 11 godina, u ovoj, 2013.-oj godini, najniži je postotak hrvatskih građana koji namjeravaju barem jednom otputovati van svog mjesta boravka, a da putovanje ne traje manje od pet dana. U periodu od 2002.-e do 2009.-e godine taj postotak varirao je za 2-3% i kretao se u okvirima od 58% do 61%. U godinama prije krize više je bilo hrvatskih građana koji su planirali negdje otići, u odnosu na one koji nisu imali namjeru otputovati na barem pet dana.

U zadnje tri godine (od 2010.-e do 2012.-e) njihov odnos se izjednačio: bio je podjednak broj onih koji planiraju svoj odmor na nekom od putovanja i onih koji se neće odmarati van mjesta svog boravka u trajanju od barem pet dana.

Međutim, nakon 11 godina, po prvi puta je više onih koji će ostati u svojim kućama (52%), u odnosu na one koji planiraju negdje otići na barem pet dana (48%).

Od 48% koji planiraju otputovati, najviše je onih koji na odmor planiraju samo jednom tijekom ove godine – njih 31,3%, dva putovanja planira njih 10%, a tri i više 6,3%.

Regionalno gledajući, među Zagrepčanima je najviše onih koji u ovoj godini planiraju na odmor van svog mjesta boravka, ne kraći od pet dana– njih 64%, dok je takvih među Dalmatincima najmanje – samo 24%.

Porastom dobi hrvatskih građana, smanjuje se broj onih koji će na odmor ove godine – najmlađi (15 do 24 godine) će u najvećem broju negdje otputovati ove godine – njih 65%, dok će se 24% najstarijih (preko 65 godina) odmarati na nekoj drugoj adresi dulje od pet dana.

Što su Hrvati obrazovaniji (imaju viši stupanj završenog obrazovanja) to češće putuju kako bi se odmorili – među onima sa završenim fakultetom 66% je onih koji će otputovati, dok je takvih među osobama s najnižim obrazovanjem svega 8%.

Pošto je za putovanje potreban novac, za očekivati je da oni s najnižim primanjima u manjoj mjeri sebi mogu priuštiti putovanje – samo njih 12%, dok je među osobama koje žive u kućanstvima s prosječnim mjesečnim primanjima preko 11.000 kn takvih 81%.

Zadnje tri godine 40% hrvatskih građana otišlo je na višednevni odmor van svog mjesta boravka. Prošle godine je najviše bilo onih koji su ostvarili samo jedno takvo putovanje: njih 26%, 9% je na odmor otišlo dva puta, dok je 6% hrvatskih građana na višednevni odmor prošle godine otputovalo tri i više puta.

Gledajući unazad desetak godina, najveći broj realiziranih odmora bio je od 2006.-e do 2008.-e godine, kada je svaki drugi građanin Hrvatske otišao na višednevni odmor. 2007.-a i 2008.-a godina su ujedno i najstabilnije godine, prije nastupajuće krize, kada su hrvatski građani mogli najtočnije planirati svoje odmore: razlika u planiranim i ostvarenim odmorima je 7-8%, dok se tijekom ostalih godina kreće od 10-12%.

Regionalno gledajući, Zagrepčani su se najviše odmarali na višednevnim putovanjima - njih 58%, dok je takvih među Dalmatincima najmanje – samo 23%.