Javio se predsjednik Josipović: Moramo manje kukati, a više raditi!

Naša je velika boljka u kulturi kukanja, većina je spremna više kukati nego raditi i to se mora promijeniti. Poručio je to predsjednik Ivo Josipović koji je u Institutu za inovacije održao predavanje o razvoji poduzetništva u Hrvatskoj...

Govoreći o lošoj investicijskoj klimi, naveo je administrativne zapreke, neučinkovito pravosuđe, nesređene evidencije, nerazvijenost neformalnih oblika financiranja, regionalnu neujednačenost, porezno opterećenje i parafiskalne namete, ali i lošu javnu percepciju poduzetništva.

Prvi refleks na najavu investicije je - zaradit će na nama, kazao je Josipović, koj smatra da je takav refleks dijelom posljedica kriminala u privatizaciji koji je, kaže, zanačajno doprinio kreiranju antipoduzetničke klime u Hrvatskoj.

Upozorio je i da se u javnosti, ali i dijelu pravosudnih odluka, poslovni promašaji percipiraju se kao kazneno djelo, zbog čega u državnoj upravi i gospodarstvu postoji strah od donošenja odluka.

Kao probleme je naveo i četiri godine uzastopnog pada BDP-a, drastičan pad ulaganja, rekordno visok broj nezaposlenih, deindustrijalizaciju, nelikvidnost te velik i neučinkovit javni sektor.

Kazao je da na gospodarstvo negativno utječe i dramatičan pad životnog standarda, zbog kojega, kaže, dnevno prima desetke mailova građana koji se žale da nemaju za osnovne životne potrebe.

Naglasio je i potrebu pravednog i efikasnog poreznog sustava, koji se ne smije mijenjati prečesto, a na nove vladine mjere poticanja investicija kazao je kako se nada da će one omogućiti brzu realizaciju strateških investicija, koje zapošljavaju puno ljudi.

Upozorio je na administrativne prepreke za strane ulagače, upitavši zašto investitori iz nekih arapskih zemalja moraju prijeći tisuću kilometara da bi dobili hrvatsku vizu, i zašto Hrvatska onima koji investiraju određene iznose ne bi omogućila dobivanje državljanstva po olakšanoj proceduri, kako čine brojne europske države.

Naglasio je i nužnost reforme tržišta rada, upozorivši da dio sindikata reformu doživljava kao rezanje radničkih prava, ali da se sigurnost radnika može postići samo kroz mogućnost brzog zapošljavanja, prenosi HRT.