Menu
Prvo ovogodišnje izdanje RBAnaliza bavi se problemom fiskalne politike "Jedan korak naprijed, dva natrag". Pored toga, Raiffeisenovi analitičari pripremili su redovite preglede odabranih makroekonomskih pokazatelja te aktualnosti vezane uz tečaj, državni proračun, financijski sustav, svjetske trendove te pregled događanja na tržištu dionica i obveznica...
Krajem prošle godine usvojen je proračun za 2013. godinu, s većim rashodima i proširenim deficitom u odnosu na prošlogodišnji proračun, u kojem je najavljen zaokret u dugogodišnjoj praksi vođenja populističke fiskalne politike. No deklarativna opredjeljenja za fiskalnu konsolidaciju u praksi su se svela na zadržavanje prava proračunskih korisnika, koja se ostvaruju nauštrb pojačanog iscrpljivanja poreznih obveznika. Strukturne reforme kojima bi se dio proračunskih korisnika izložio rizicima ostvarivanja prihoda na tržištu nisu bile najavljene, kao ni planovi za razvoj učinkovitosti javnog sektora. U javnom sektoru su umjesto izrade plana i provedbe procesa restrukturiranja problem nedovoljne učinkovitosti rješavali povećanjem cijena monopoliziranih usluga. Pokušaji da se ipak ostvare planirane proračunske uštede naišli su na organiziranu obranu prava korisnika proračunskih sredstava odlučnih da zadrže status quo.
Njihovu motiviranost za zadržavanje prava ne umanjuje problem dugoročne neodrživosti tih prava u uvjetima padajućega fiskalnog kapaciteta pa je očito da sadašnji porezni obveznici neće ostvariti istu razinu prava koja financiraju sadašnjim korisnicima proračuna. Spoznaja o neminovnosti smanjivanja prava pojačava sklonost poreznih obveznika poreznoj evaziji, na što država odgovara povećanjem represivnosti u skupljanju proračunskih prihoda. Posljedično, izostanak usklade rashoda proračuna s kapacitetom realnog sektora pogoduje razvoju socijalnog konflikta, koji slabi poslovnu klimu i investicije te dugoročno sputava rast gospodarstva. Stoga smo se u temi broja usredotočili na probleme fiskalne konsolidacije i održivost javnog duga.
Planovi za oporavak gospodarstva u prošloj su godini temeljeni na očekivanom povećanju investicija javnog sektora. No izostanak strukturnih reformi rezultirao je povećanjem krajnje potrošnje u rashodima države, uz istodobno smanjenje izdataka države za investicije te nastavak rasta javnog duga. U privatnom sektoru jačanje fiskalne presije i represije, usporedno sa smanjivanjem preostalog dohotka kućanstava nakon podmirenja povećanih računa za usluge državnih monopolista, rezultiralo je padom potrošnje i investicija. Ljetno povećanje prihoda gospodarstva, zbog porasta prodaje turističkih usluga, nije nadomjestilo pad izvan turističkih aktivnosti pa za 2012. godinu predviđamo smanjenje realnog BDP-a za 1,8 posto.
Snižavanje kreditnog rejtinga države na podinvesticijsku razinu (Standard & Poors: BBplus sa stabilnim izgledima) očekivana je posljedica neostvarenih planova za smanjenje rashoda države te pogoršanja poslovne klime. Za razliku od prethodne godine, za planirani rast u 2013. godini Vlada računa i s povećanjem investicija u privatnom sektoru. Poticaj za investicije privatnog sektora mogao bi se naći u visokoj likvidnosti i sniženim premijama rizika na vanjskim tržištima kapitala, koji djeluju u pravcu smanjivanja troškova financiranja gospodarstva.
Dodatni poticaj trebao bi doći od jačanja poslovnog optimizma nakon ulaska Hrvatske u EU (srpanj 2013.) i očekivanog priljeva kapitala iz strukturnih fondova. Stoga ako se opredjeljenje Vlade za uklanjanje prepreka privatnom poduzetništvu ne zadrži samo na deklarativnoj razini, u drugom polugodištu moguće je očekivati zaustavljanje negativnih tendencija u gospodarstvu pa bi nakon četiri godine pada u 2013. godini mogli ostvariti skroman rast od 0,5 posto, zaključuje se u posljednjem broju RBAnaliza.
