Menu
Hrvatska vlada nije nametnula dovoljno rezova u proračunskoj potrošnji za 2013. godinu, a strukturne su reforme bile previše spore u prvoj godini njezina mandata, konstatirao je u razgovoru za Reuters guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić...
U prvom intervjuu od preuzimanja čelne dužnosti u HNB-u u srpnju, koji je Reuters objavio u utorak, Vujčić naglašava da se sveobuhvatni program reformi Vlade temelji na dobrim namjerama, ali da je njegova provedba prespora.
"Ne možemo biti zadovoljni strukturnim reformama. Malo ih je ako se uzme u obzir neefikasnost cijelog sustava. Primjerice, u planu je restrukturiranje određenih državnih poduzeća a malo je toga provedeno u djelo", precizira guverner HNB-a.
"Hrvatska treba čitav niz strukturnih reformi kako bi se oslobodio njezin potencijal, a većina njih trebala bi biti fokusirana na stvaranje bolje investicijske klime<2, smatra Vujčić.
Vlada je obećala da će oživjeti gospodarstvo. Ove je godine smanjila proračunski manjak boljom naplatom poreza i određenim rezovima u potrošnji. Vujčić međutim smatra da to nije dovoljno. "Možemo biti djelomično zadovoljni fiskalnim prilagodbama u ovoj godini. No, težište prilagodbe trebalo bi biti na rashodovnoj strani i tu je proračun za 2013. podbacio u odnosu na ono što se očekivalo", smatra guverner HNB-a.
Vlada namjerava smanjiti proračunski deficit u ovoj godini na 3,5 posto BDP-a, s prošlogodišnjih 4,4 posto. No, proračun za iduću godinu, usvojen prošlog tjedna, ponovo predviđa viši deficit, od 3,8 posto BDP-a, piše Reuters. Vujčić napominje i da bi Hrvatska trebala ustrajati u cilju uvođenja eura ali drži da je još prerano govoriti o ubrzanoj provedbi toga.
"Hrvatsko je gospodarstvo u velikoj mjeri eurizirano, više od češkog ili poljskog, pa Hrvatska spada među zemlje s najboljim omjerom troškova i koristi kada je u pitanju pristup eurozoni. No, čak i ako ubrza taj proces, mogla bi pristupiti eurozoni u najboljem slučaju za četiri ili pet godina", ističe Vujčić u pisanim odgovorima na Reutersova pitanja.
"Umjesto na tajming, Hrvatska bi se trebala fokusirati na ispunjavanje kriterija za članstvo u eurozoni, koji su prošireni u vrijeme krize. Najhitniji zahtjev je zaustavljanje rasta javnog duga u odnosu na BDP", drži guverner HNB-a.
Dok se privatni sektor suočava se s ozbiljnim problemima kada je u pitanju likvidnost, hrvatski je bankovni sustav visoko likvidan i Vujčić ističe da središnja banka ne može učiniti puno kako bi usmjerila ta sredstva u gospodarstvo ako se ne ubrza provedba reformi. "Višak likvidnosti ne slijeva se dovoljno brzo u gospodarstvo zbog niske razine kreditiranja. To se događa jer nema gospodarskog rasta i jer je pojačana averzija prema riziku uslijed porasta loših zajmova", naglašava Vujčić.
Na kraju rujna udio nenaplativih zajmova u ukupnim kreditnim plasmanima iznosio je u Hrvatskoj 14 posto ali je istodobno čak jedan od četiri kredita dodijeljena hrvatskim poduzećima ocijenjen potpuno ili djelomično nenaplativim. Poznato je da je monetarna politika kao uže lakše ju je zategnuti nego olabaviti, napominje Vujčić te dodaje da su hrvatske banke, od kojih je čak 90 posto u inozemnom vlasništvu, krenule u proces razduživanja ali on po njegovim riječima nije ništa dramatičniji nego u sličnim zemljama u srednjoj Europi.
"To će prestati čim ekonomske aktivnosti ojačaju, ali preduvjet je spremnost banaka da prihvate rizik i počnu dodjeljivati kredite. Nije sada sve samo na bankama ali one se moraju pobrinuti da njihov prociklički odnos prema riziku ne zakoči oporavak gospodarstva", zaključuje guverner HNB-a.
