Menu
Ovo je prava istina o navodnom "rasterećenju" hrvatskog gospodarstva...
Pokušat ću objasniti onima koji ne znaju o kakvom se to rasterećenju gospodarstva radi.
Vlada je doista stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjila s 15% na 13%. Pretvoreno u brojke, ako radnik prima neto plaću od 5.000 kn, njegova tvrtka od svibnja ove godine mora na njegovu plaću uplatiti oko 140 kn manje zdravstvenog doprinosa mjesečno. To je godišnje ušteda od 1.700 kn po radniku.
Uzmimo za primjer malu tvrtku s 10 zaposlenih s prosječnom plaćom od 5.000 kn neto. Ukupan bruto iznos godišnjih plaća za svih 10 radnika iznosi oko 980 tisuća kn. 2% manji doprinos omogućio je uštedu od ukupno 17 tisuća kunan za cijelu godinu. Procijenite sami u što je moguće uložiti 17 tisuća kuna uštede i da li to toliko drastično mijenja uvjete poslovanja. S obzirom da je ova olakšica aktualna od svibnja i da je tvrtka u međuvremenu isplatila 5 plaća, ispada da joj je dosad ostalo 7000 kn viška za ulaganje koje bi po Liniću trebalo zemlju izvući iz krize.
Ako imamo tvrtku s 50 zaposlenih i prosječnom neto plaćom od 3.500 kn, takva tvrtka za ukupne bruto plaće godišnje isplati 3.177.000 kn, a rasterećenje joj je 55 tisuća kuna godišnje. Ako imamo recimo neku tekstilnu tvrtku sa 100 zaposlenih i prosječnom neto plaćom od 2500 kn, takva tvrtka za ukupne bruto plaće isplati 4.390.000 kn godišnje, a rasterećenje joj je 75.000 kn godišnje. Ali ako ste vlasnik velikog trgovačkog lanca s više od 10 tisuća zaposlenih, onda vam je država omogućila rasterećenje od oko 2 milijuna eura godišnje.
Koliko je zapravo novaca kroz rasterećenje ostavljeno gospodarstvu?
Kad bi smo to promatrali kroz ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj što iznosi oko 1 380 tisuća i prosječnu neto plaću od oko 5.500 kn, ukupna ušteda bi bila oko 2,6 milijardi kuna u godinu dana. No, u privatnom sektoru radi radi samo oko 900 tisuća zaposlenih čija je netko plaća oko 700 kn u prosjeku niža od državnom prosjeka pa ušteda iznosi oko 130 kn po radniku. Ukupna godišnje rasterećenje privatnog sektora bi iznosilo oko 1,4 milijarde kn. Radi se o ukupnom godišnjem rasterećenju. Budući da je rasterećenje na snazi od svibnja i da je dosad isplaćeno 5 plaća po sniženoj stopi, privatnom sektoru je dosad rasterećen sa 800 milijuna kn, a ne 3 milijarde kuna kakve izjave dolaze iz Vlade.
No, i ta ušteda je anulirana, jer većina poduzetnika kaže kako su im ukupni porezni troškovi rasli. Tvrtkama su ukinute neke druge olakšice, primjerice nema više mogućnosti odbijanja 70% iznosa PDV-a na troškove vozila. Izračun kaže da ako naša tvrtka s početka priče s 10 zaposlenih ima samo jedno osobno vozilo Golf klase s kojim prelazi oko 50 tisuća km godišnje, troškovi takvog vozila su joj za oko 15 tisuća kn godišnje veći nego godinu dana ranije, pa joj od uštede od 17 tisuća kn ostaje samo 2000 kn godišnje. Ima li tvrtka umjesto jednog 2 ili 3 vozila, „rasterećeni“ su s oko 30 tisuća kn većim troškom nego godinu dana ranije. Suprotno mišljenju ljudi iz Vlade koji se voze okolo u blindiranim limuzinama premium klase koje se odmah „raspadaju“ po izlasku novih modela, vozila su tvrtkama potrebna za obavljanje gospodarske djelatnosti, a "obijesni" privatnici se ne voze samo okolo u privatne svrhe.
Iz svega možete sami zaključiti koliko Linić govori istinu kad govori o rasterećenju gospodarstva i kakve je efekte to njegovo rasterećenje moglo donijeti.
Nažalost, ekonomiju se ne može izvući iz krize prodavanjem spinova medijima i svaljivanjem krivice na druge.
Komentar je u cijelosti prenesen s portala Pollitika.com
Foto: pbworks.com
