Menu
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju, koja će, kako se očekuje, pokazati da je gospodarstvo ponovno palo, ali sporije nego u prethodnom kvartalu...
Vodeći hrvatski makroekonomisti i analitičari očekuju kako će najsvježiji podaci iz trećeg kvartala pokazati pad BDP-a od oko 1 do 2 posto na godišnjoj razini. Podsjetimo, u drugom kvartalu Hrvatska je zabilježila gospodarski pad od 2,2 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. Dva puta je, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni trendovi potom su nastavljeni.
U prvom polugodištu ove godine BDP je pao oko 1,7 posto, a unatoč dobroj turističkoj sezoni, i u trećem se kvartalu očekuje pad, piše HRT.
Gotovo sve sastavnice BDP-a upućuju na to da je i u trećem tromjesečju gospodarstvo palo. Osobna potrošnja opterećena je vrlo slabim i iscrpljenim tržištem rada, što se očituje u ubrzanju godišnjeg rasta nezaposlenosti, neprestanom padu zaposlenosti, ali i u nastavku pada realnih plaća i raspoloživog dohotka. Pritom je ponovno porastao i potrošački pesimizam, navodi jedan od makroekonomista.
Na slabost tržišta rada upozorava podatak da je u listopadu broj nezaposlenih dosegnuo 333 tisuće, što je za 13,5 posto, ili gotovo 40 tisuća osoba, više nego u istom lanjskom mjesecu. Zbog rasta nezaposlenosti, smanjuje se realno raspoloživi dohodak, pa slabi osobna potrošnja. Ipak, pad prometa u trgovini na malo bio je u tri ljetna mjeseca nešto blaži nego u prethodnom tromjesečju.
Blago dinamiziranje trgovinske djelatnosti u odnosu na drugo tromjesečje može se pripisati dobroj turističkoj sezoni i potrošnji turista. No pod pritiskom je i dalje industrijska proizvodnja. U rujnu je, primjerice, potonula 7,7 posto, što je posljedica pada domaće potrošnje, ali i slabosti inozemne potražnje.
Hrvatski robni izvoz bio je, izražen u eurima, u prvih devet mjeseci 2,2 posto manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Investicije su još u dubokoj recesiji. Građevinska aktivnost nastavila je slabjeti, na što upućuje daljnji pad u građevinarstvu, a izgledan je i podbačaj investicija javnih poduzeća.
Nastavlja se pad kredita banaka i za potrošnju i za investicijsku aktivnost, jer nema potražnje za kreditima ni kod stanovništva, ni kod poduzeća, ističe jedan od makroekonomista u anketi.
Zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima, mnogi makroekonomisti, kao i niz domaćih i stranih institucija smanjio je posljednjih mjeseci procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini, piše HRT.
Foto: dreamphemera.wordpress.com
