Zatvori
Poslovni Puls
09/11/2012

Svjetska banka: Hrvatski BDP neće značajno pasti, ali će izostati priželjkivani oporavak

Ako se želi izvući iz krize Hrvatska mora održati financijsku stabilnost, nastaviti strukturne reforme i maksimalno iskoristiti pogodnosti od ulaska u Europsku uniju (EU), poručio je direktor Svjetske banke za zemlje srednje Europe Peter Harrold s današnje konferencije za novinare...

Svjetska banka ne očekuje u idućoj godini velike pomake u kretanju hrvatskog BDP-a, neće biti ni strelovitog rasta ali niti katastrofe, a podatke iz prognoze za 2013. predstavit će sredinom prosinca, najavljeno je na konferenciji.

Harrold je istaknuo da ostaje optimistom u vezi mogućeg ekonomskog oporavka Hrvatske, pogotovo ako će znati iskoristiti ogromna sredstava od 10 milijardi eura koja će joj u idućih sedam godina biti na raspolaganju iz EU-ovih fondova.

No, Hrvatska se mora dobro pripremiti kako bi bila u stanju povući te novce, upozorava Harrold koji bi, da je na mjestu premijera Zorana Milanovića, pomogao ministru regionalnog razvoja i EU fondova Branku Grčiću da se ekipira s najboljim stručnjacima koji će raditi na projektima za privlačenje europskih sredstava.

Hrvatska vlast također mora učiniti sve što može kako bi privukla strana izravna ulaganja, te da javne investicije financira iz EU-ovih izvora umjesto iz domaćih sredstava.

Hrvatska i njezino gospodarstvo nisu veliki u europskim razmjerima, a mali se lakše oporavljaju nego veliki. Osim toga, Hrvatska nije integrirana s nekim velikim tržištem, kao što je npr. Slovačka s Njemačkom, pa kriza na velikom tržištu neće na nju previše utjecati.

Hrvatska ima na raspolaganju razne opcije, rekao je Harrold podsjetivši na primjer baltičkih zemalja, koje su nakon izbijanja krize zabilježile čak dvoznamenkasti pad, no u zadnje se vrijeme oporavljaju sa stopom rasta od pet - šest posto jer su se okrenule izvozu na tržišta Rusije i srednje Azije.

Harrold je ponovio da hrvatska Vlada mora nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, te u novom proračunu nastaviti s rezanjem troškova i smanjenjem deficita, kako bi održala kreditni rejting. Također treba nastaviti napore da porezno opterećenje prebaci s rada na imovinu, prenosi HRT.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram