Menu
Ove će godine hrvatski BDP pasti oko 1,9 posto, što znači da će kumulativni pad BDP-a u zadnje četiri godine iznositi otprilike 10 postotnih poena, a iduće godine očekuje se blagi rast od oko 1 posto, izjavio je danas guverner HNB-a Boris Vujčić...
Početak fiskalne konsolidacije i najavljeno smanjenje proračunskog deficita omogućili su Hrvatskoj očuvanje makroekonomske stabilnosti, no kako se fiskalna konsolidacija ove godine događa pretežito na prihodnoj, umjesto rashodnoj strani proračuna, to će uz veći pad inozemne potražnje i podbačaj investicija dovesti do većeg pada BDP-a od očekivanog. Također je upitno ostvarenje planiranog smanjenja deficita, ustvrdio je Vujčić.
Ako želi smanjiti negativan utjecaj fiskalne konsolidacije na ekonomski rast, Vlada ga mora usmjeriti na rashodnu, umjesto prihodne strane proračuna, jer je smanjenje javne potrošnje manje štetno za rast od povećanja poreznog opterećenja, istaknuo je Vujčić u izlaganju na Godišnjoj ekonomskoj konferenciji koju je organizirao Studentski zbor Ekonomskog fakulteta.
Zahvaljujući održavanju makroekonomske stabilnosti Hrvatska je ove godine uspjela očuvati kreditni rejting, no gotovo ništa nije učinjeno na pronalaženju novog modela rasta, o čemu svjedoče i nedavni podaci o daljnjem padu na ljestvici "Doing business" Svjetske banke, upozorio je Vujčić.
Dosadašnji model ekonomskog razvoja, koji se temeljio na priljevu dužničkog kapitala, slomljen je i nepopravljiv, a u nasljeđe nam je ostavio vanjski dug od 102 posto BDP-a, javni dug koji se približava granici od 60 posto BDP-a, lošu ekonomsku strukturu, spor i nepouzdan administrativni i pravosudni sustav, mirovinski sustav s rastućim deficitom, neefikasno zdravstvo, obrazovni sustav pri dnu europskih ljestvica izvrsnosti, nisko produktivnu poljoprivredu i rigidno radno zakonodavstvo s niskom ukupnom zaposlenošću.
Zbog takvih ograničenja, jedina mogućnost da Hrvatska potakne rast je stvaranje povoljne poslovne i investicijske klime koja će privući privatni kapital, i to osobito u izvozno ili uvozno supstitutivne sektore. Vujčić smatra da je Vlada preveliki naglasak stavila na državne investicijske projekte, s obzirom na ograničen državni kapacitet za zaduživanje, iako povećano ulaganje u domaće primarne izvore energije može odigrati određenu ulogu u povećanju neto izvoza.
Iskustva malih otvorenih zemalja koje su uspješno razvile izvoznu industriju pokazuju da su u tome ključnu ulogu odigrala strana ulaganja. U Irskoj, Estoniji, Madžarskoj, Češkoj i Slovačkoj udio tvrtki u stranom vlasništvu u ukupnom ili robnom izvozu je na razini od oko 80 i više posto. U Hrvatskoj to iznosi, isključujući Inu 47 posto, a uključujući Inu 53 posto, i to na nižoj razini udjela izvoza u BDP-u.
Vujčić je ponovno odbacio prijedloge da se iz krize pokuša izaći primjenom "populističkih" mjera. Politika devalvacije tečaja domaće valute, fiskalne ekspanzije i monetarnog financiranja deficita isprobana je već puno puta za vrijeme Jugoslavije, djelomično i u neovisnoj Hrvatskoj, i svaki puta je propala, podsjetio je guverner HNB-a.
Zašto su se Nijemci, Danci, Nizozemci, Austrijanci i druge uspješne EU nacije desetljećima držali politike čvrste valute, niskih deficita, kontrole politike plaća i podizanja proizvodnosti kroz tehnološke inovacije i poboljšanje proizvodnih procesa, kad su mogli konkurentnost i socijalno blagostanje jednostavno postići visokim domaćim i vanjskim deficitima, tiskanjem novca i devalvacijama, ironično je prokomentirao Vujčić.
Zašto je u tim zemljama stopa zaposlenosti između 70 i 75 posto naspram hrvatskih 52,4 posto, što je niža stopa zaposlenosti od ijedne zemlje EU-a, uključujući i Grčku koja je sa stopom zaposlenosti od 56 posto najlošija zemlja u EU.
Javni dug je od 2008. do danas porastao s 29,3 posto BDP-a na oko 53 posto i očito je na neodrživoj putanji, što upozoravaju rejting agencije, MMF i investitori. Zanemariti to upozorenje i pozivati se na tzv. keynesijanska rješenja znači ne razumjeti ekonomske i financijske rizike za zemlju i nuditi ljudima vrlo opasnu iluziju da i dalje može biti po starom, naglasio je Vujčić.
Guverner HNB-a istaknuo je i da kamatne stope u Hrvatskoj nisu više od prosječnih kamatnih stopa u srednjoj i istočnoj Europi, dapače neke zemlje koje imaju isti rejting kao Hrvatska čak imaju više kamatne stope.
Kamatna stopa odražava rizičnost ulaganja u neku zemlju, pa one koje su manje rizične imaju niže kamatne stope, poput Slovačke, Poljske ili Češke, dok niže kamatne stope nećete naći u Bugarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj ili Madžarskoj, napomenuo je Vujčić, a prenosi Slobodna Dalmacija.
