HNB: Oporavak hrvatskog gospodarstva još uvijek nije na vidiku

Hrvatska narodna banka u najnovijem rujanskom Biltenu (PDF) upozorava kako se nastavljaju negativni gospodarski trendovi i zaključuje da oporavak nije na vidiku...

"Ako se u obzir uzme nastavak pada poslovnog pouzdanja u srpnju i kolovozu te visoka razina neizvjesnosti u međunarodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka", kratko se u Biltenu HNB-a dijagnosticira stanje u kojem naša ekonomija dočekuje jesen.

Kako je to prvi bilten koji potpisuje novi guverner HNB-a Boris Vujčić, moglo bi se zaključiti da se radi i o njegovoj kritici vladajućima za stanje u kojem se nalazimo. Dio krivnje, što jasno i piše u Biltenu, snosi i stanje u okruženju, posebno u zemljama eurozone, no dio odgovornosti je i na protagonistima domaće ekonomske scene. Vidi se to i iz upozorenja o povećanju javnoga i vanjskoga duga, kao i iz "packe" zbog povećanja broja zaposlenih u državnim i javnim službama te povećanja porezne presije.

Podsjetimo, zadnja ocjena bivšeg guvernera Želja Rohatinskog iz svibnja ove godine ostala je zapamćena po poruci Banskim dvorima poručio da "pada sve što ne treba padati".

Bilten, doduše, navodi da se proračun bolje puni, ali uvijeno upozorava na činjenicu da je zapelo na rashodovnoj strani. Stručnjaci ocjenjuju da je ministar financija Slavko Linić uspio povećati prihode, no to je, kažu, prije svega posljedica povećanja PDV-a sa 23 na 25 posto i mjera Vlade usmjerenih na suzbijanje porezne evazije. Generalno, rashodi su neznatno smanjeni, ali dio ih je u ovoj godini povećan.

Kritika nije ostao pošteđen ni pad investicija. Podsjetimo, Banski su dvori upravo u pokretanju investicijskog ciklusa vidjeli okidač za izlazak Hrvatske iz recesije. No, investicije kasne, primjećuju i u HNB-u.

Posljedica je svih tih kretanja da je proračunska rupa uglavnom krpana novim zaduženjima, zbog čega je javni dug nastavio snažno rasti. On je krajem lipnja dosegao razinu od 170,2 milijarde kuna, što je 16,2 milijarde više nego krajem prošle godine, a taj je rast dobrim dijelom i posljedica toga što je država preuzela obveze škverova.