Menu
Prema prvoj procjeni DZS-a, bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio realan pad od 1,3% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine...
Prva je procjena nešto optimističnija od naših očekivanja. Pogled na prethodne godine pokazuje da je BDP u promatranom tromjesečju posljednji put rastao u prvom tromjesečju 2008. godine.
Podaci po sastavnicama potrošnje bit će poznati 20. lipnja, no očekuje se da su investicije ponovno najviše pridonijele padu BDP-a na što upućuje pad obujma građevinskih radova (-11,7% godišnje u razdoblju od siječnja do veljače) i industrijske proizvodnje (-6,2% godišnje).
"U prvom su tromjesečju i rashodi države smanjeni pa očekujemo negativan doprinos i od državne potrošnje. Pogoršani trendovi u robnoj razmjeni (blagi nominalni pad izvoza uz istovremeni blagi nominalni rast uvoza roba) vjerojatno su ublaženi pozitivnim kretanjima na računu usluga, no ipak očekujemo vrlo blagi negativan doprinos", poručuju analitičari Raiffeisena u svojoj posljednjoj dnevnoj analizi.
"Pozitivan doprinos očekujemo jedino od osobne potrošnje zbog baznog učinka i prelijevanja pozitivnih efekata u turizmu (rast turističkih noćenja od 11,4% godišnje u prvom tromjesečju). Međutim, njezin rast uvelike je opterećen visokom nezaposlenošću, smanjenjem raspoloživog dohotka i razduživanjem kućanstava, što potvrđuju i podaci o plasmanima banaka.
U ovoj godini očekujemo realni pad BDP-a od 1% godišnje, s izraženijim negativnim kretanjima u prvoj polovini godine. Kreatori ekonomske politike suočeni su s dva osnovna problema: provođenjem vjerodostojne fiskalne politike (konsolidacijom proračunskih rashoda) i strukturnim promjenama radi stvaranja preduvjeta za gospodarski rast. Iako reforme inicijalno nose trošak i djeluju prociklički, fiskalnom se konsolidacijom, uz niz pozitivnih učinaka na realni sektor, smanjuje premija rizika na državni dug i troškovi zaduživanja države uz pozitivno prelijevanje na troškove zaduživanja poduzeća.
S druge strane, strukturne reforme (tržišta rada, socijalnog sustava, mirovinskog, obrazovnog itd.) i poboljšanje investicijske klime omogućile bi snižavanje troškova rada te konkurentnije poslovanje poduzeća", stoji u analizi RBA.
