"Sastančenje" u Bruxellesu očekivano nije donijelo neke nove ideje za rješavanje "grčkog problema"...
Čelnici EU-a na neformanom su summitu prihvatili tekst u kojemu su najavili spremnost da se pomogne grčkom gospodarstvu.
"Želimo da Grčka ostane u eurozoni i da istodobno poštuje svoje obveze. U potpunosti smo svjesni znatnih napora koje su dosad uložili grčki građani. Eurozona je pokazala značajnu solidarnost, isplativši zajedno s MMF-om skoro 150 milijardi eura Grčkoj od 2010. Osigurat ćemo da se europski strukturni fondovi i instrumenti mobiliziraju kako bi se Grčka vratila na put rasta i zapošljavanja", stoji u poruci koju su Grcima uputili čelnici EU-a, prenosi HRT.
Grčka se našla u slijepoj ulici nakon parlamentarnih izbora 6. svibnja jer se na temelju rezultata tih izbora stranački čelnici nisu uspjeli ni približiti mogućnosti sastavljanja vlade tako da je jedini izlaz bio imenovanje privremene vlade i sazivanje novih izbora za 17. lipnja. Na summitu je bilo riječi i o euroobveznicama, instrumentu kojim bi bogatije zemlje eurozone preuzele obveze za dugove svojih siromašnijih partnera. "Oko euroobveznica nema suglasja, o tome će se još razgovorati", rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović.
Njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je u Bruxellesu svoje protivljenje euroobveznicama, ističući da one nisu rješenje za gospodarski rast, dok francuski predsjednik Francois Hollande ističe da o tome treba razgovarati. "Euroobveznice ne bi pridonijele pokretanju rasta i one se suprotne europskim ugovorima", rekla je Merkel. "Nismo došli ovdje sukobljavati se, nego trebamo reći jedni drugima što mislimo. Treba sve prijedloge za rast staviti na stol, euroobveznice su jedan od njih i nijedan ne treba načelno odbaciti", rekao je Hollande, koji prvi put sudjeluje na summitu čelnika EU-a.
Euroobveznice, kojima bi bogatije zemlje preuzele obveze za dugove siromašnijih partnera, imaju potporu Komisije i nekoliko zemalja članica. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Shulz zatražio je u svom govoru okupljenima na summitu praktične mjere za poticanje rasta, jer postoji opasnost da će gospodarske i socijalne posljedice politike štednje dovesti do raspada Europe. "Vi morate donijeti konkretne mjere najkasnije do lipnja", kazao je Shulz upozoravajući da dio zemalja članica ulazi u još dublju recesiju te da postoji opasnost da će one za sobom odvući ostatak Europe.