Menu
Zbog krajnje pesimističnih (ili realnih?) ekonomskih prognoza - glavni ekonomist Splitske banke jednom je od nas zaradio titulu "hrvatskog Roubinija", a njegove posljednje izjave još jednom idu u tom smjeru...
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, jedan od onih koji smatra kako ćemo ove godine ipak još jednom zaroniti u recesiju, rekao je kako u Vladi ne bi trebali strahovati da će eventualni gospodarski pad u ovoj godini negativno utjecati na rejting agencije i financijsku i investicijsku zajednicu.
"Ekonomskim stručnjacima je jasno da politika štednje i racionalizacije državnih financija i javnih poduzeća te provođenje drugih mjera, poput podizanja cijene energenata ili poreza na dodanu vrijednost, u prvoj godini ne može biti kompenzirano drugim aktivnim gospodarskim mjerama i da je realno očekivati pad gospodarstva. Ova vlada je, nažalost, primorana u jednoj godini provoditi bolne mjere i rezove koje bi se inače morale raspodijeliti na nekoliko godina, ali to je posljedica činjenice da posljednje tri godine ništa na tom planu nije poduzeto", rekao je Šantić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.
Prema njegovim riječima, koje dijele svi analitičari koji očekuju pad gospodarstva u ovoj godini, postoje četiri glavna razloga koja su temelj takvim promišljanjima. Prvi se odnosi na činjenicu da euro zona opet upada u recesiju, što će smanjiti potražnju za hrvatskim proizvodima, ali će, možda negativno utjecati i na turističku sezonu.
Drugi “vanjski“ razlog koji negativno utječe na Hrvatsku jest takozvana dužnička kriza zemalja euro zone koja potkopava stabilnost financijskog sektora i podiže cijenu zaduživanja. Treći razlog je fiskalna konsolidacija, koja uključuje nominalno (a još veće, kada se uključi inflacija, realno) smanjivanje rashoda državnog proračuna, te povećanje PDV-a. S tim je indirektno povezano i povećanje cijena struje i plina, što će također utjecati na smanjenje potrošnje građana, a potrošnja je jedan od ključnih stavki u bruto domaćem proizvodu. Konačno, četvrti razlog nalazi se u strukturnim reformama, od kojih će se u ovoj godini “dogoditi“ restrukturiranje brodogradnje koje će rezultirati smanjenjem proizvodnje, ali i broja zaposlenih.
Kada se u to uključe i restrukturiranja koja se najavljuju u HEP-u, HŽ-u, HAC-u i drugim javnim poduzećima, u kojima se broj viška radnika procjenjuje od 20 do 30 tisuća, a predviđa se i smanjivanje plaća, jasno je da će potrošnja dodatno pasti.
