Prema podacima koje je objavio DZS, prosječna stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku ove godine zabilježila je mjesečni rast od 0,3% (ponajviše zahvaljujući mjesečnom doprinosu rasta cijena odjeće i obuće koje su u odnosu na veljaču prosječno više za 12,6%). U ožujku je i četvrti mjesec zaredom nastavljen niz pozitivnih stopa inflacije na godišnjoj razini te su prosječne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju za 1,1% više u odnosu na isti mjesec lani…

Osim učinka baznog razdoblja (u ožujku 2016. potrošačke cijene zabilježile su pad za 1,7% godišnje), rast inflacije u ožujku ove godine potpomognut je godišnjim rastom cijena prijevoza (+5,9%) osobito u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile (gdje je zabilježen dvoznamenkasti rast cijena od 13,3%). Potonje i ne iznenađuje obzirom na očekivani učinak prelijevanja viših cijena sirove nafte sa svjetskih robnih tržišta. Pozitivan doprinos godišnjem rastu cijena došao je i iz kategorije hrane i bezalkoholnih pića te alkoholnih pića i duhana (gdje je zabilježen godišnji rast od 3,3% odnosno 2,6%). Također, godišnji rast inflacije potaknut je i višim cijenama u kategorijama zdravlja i obrazovanja (gdje su cijene prosječno porasle za 2,1% odnosno 1,1% godišnje), zatim u kategorijama rekreacije i kulture (+0,9%) te pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva (+0,8%).

S druge strane, snažniji rast cijena na godišnjoj razini obuzdan je padom prosječnih cijena u kategorijama odjeće i obuće (čije su cijene na godišnjoj razini pale za 1%) te u kategoriji stanovanje, voda, električna energija i ostala goriva čije su cijene usluga u prosjeku niže za 4,9% na godišnjoj razini. Sveukupno gledajući, cijene ukupnih dobara u ožujku ove godine porasle su za 1,5% godišnje dok su cijene usluga u sastavu košarice potrošačkih cijena zabilježile pad od 0,1% u odnosu na isti mjesec lani.

“I u nadolazećim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih stopa inflacije. Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prvenstveno s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina. Također, poticaj višim cijenama doći će i od promijenjene (više) stope PDV-a na određene usluge, ali i od trošarina”, objavili su RBA analitičari.