Prema posljednjim podacima DZS-a, u kolovozu je ukupna vrijednost robnog izvoza iznosila 927,2 milijuna eura dok je robni uvoz dosegnuo 1,568 milijardi eura što je rezultiralo manjkom u robnoj razmjeni od 641 mil. eura. U kolovozu su ujedno zabilježene najviše relativne godišnje stope rasta izvoza i uvoza (19,0% odnosno 12,3%) što je posljedično rezultiralo produbljenjem robnog deficita za 4% u odnosu na isti mjesec lani…

U kumulativnom razdoblju od prvih osam mjeseci vrijednost robnog izvoza iznosila je 7,695 mlrd. eura što je 4,4% više u odnosu na isto razdoblje lani dok je istovremeno robni uvoz premašio 12,748 mlrd. eura (rastući po godišnjoj stopi od 4,7%). Razmjerno snažniji rast robnog uvoza u odnosu na izvoz rezultirao je pogoršanjem vanjskotrgovinskog deficita koji se u prvih osam mjeseci ove godine produbio na 5,054 mlrd. eura. U odnosu na isto razdoblje lani, manjak u robnoj razmjeni je viši za 5,2% te je posljedično pogoršan i pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom koji se spustio na 60,4% (0,2 pb manje u odnosu na prvih osam mjeseci 2015.).

Promatrano prema NKD-u, u razdoblju od siječnja do kolovoza izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90% ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 6,4% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i preko 88% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 7,9%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 10,4% godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom produbljenju robnog deficita na godišnjoj razini. Promatrajući prema zemljama namjene/podrijetla robe, vidljivo je da je glavnina robne razmjene ostvarena sa zemljama članicama EU. Konkretno, u prvih osam mjeseci preko 67% ukupne vrijednosti izvoza odnosi se na izvoz robe u zemlje EU (bez promjene na godišnjoj razini) dok je u istom promatranom razdoblju udio uvoza robe iz zemalja EU porastao na 78,5% (0,7pp više u odnosu na isto razdoblje lani). Posljedično, u prvih osam mjeseci je došlo do pogoršanja deficitarnog salda u robnoj razmjeni sa zemljama EU (za 7,1% na godišnjoj razini). Istovremeno je suficitarni saldo u robnoj razmjeni koji RH ostvaruje sa zemljama CEFTA-e smanjen za preko 16%. Potonje je posljedica smanjenja robnog izvoza u zemlje CEFTA-e (za 2,2%) dok je istovremeno uvoz iz tih zemalja u prvih osam mjeseci porastao po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi do gotovo 12%.

“Manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prvih osam mjeseci smanjena je za 23,2% godišnje). Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, spomenuta kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno su doprinijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Bez obzira na pozitivne stope rasta hrvatskog izvoza u kumulativnom razdoblju od prvih osam mjeseci ove godine, manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva”, objavili su RBA analitičari.