Menu
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poručila je Vladi da fiskalnu prilagodbu ne treba temeljiti na povećavanju prihoda proračuna kroz veće porezno i neporezno opterećenje, već prvenstveno kroz snižavanje proračunskih rashoda, ponajprije smanjivanjem mase za plaće i materijalnih troškova, odnosno potrošnje države za 10 do 15 posto...
Na konferenciji za novinare poslodavci su predstavili analizu iskustava osam članica Europske unije s procedurom prekomjernog deficita (EDP) koja pokazuje da su intervencije na prihodovnoj strani proračuna imale sedam puta manji učinak na rješavanje fiskalnog problema od zahvata na rashodovnoj strani.
Prema toj analizi, koju je za HUP izradila Arhivanalitika, povećanje poreznog i neporeznog opterećenja gospodarstva i građana može ugroziti rast i konsolidaciju. Rashodna prilagodba pak omogućuje dugoročnu održivost proračuna i izlazak iz recesije, kao i potencijal za više stope rasta po izlasku iz procedure, rekao je direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.
U svim promatranim zemljama (Bugarska, Mađarska, Latvija i Rumunjska koje su izašle iz EDP-a te Češka, Slovenija, Slovačka i Poljska koje su još u EDP-u) među prvima su se na udaru fiskalne prilagodbe našle plaće u javnom sektoru, dok mirovine nije dirao gotovo nitko, što je preporuka i za Hrvatsku.
Mirovine ne treba rezati, ali masa plaća te materijalni i drugi troškovi države u Hrvatskoj iznose oko 18 posto BDP-a i njihova korekcija za 10 do 15 posto učinila bi realnim iznos od 7,5 milijardi kuna, koliko ministar financija Slavko Linić najavljuje uštedjeti u ovoj godini, rekao je Šonje.
Na pitanje o spekulacijama vezanima uz zahvate u drugi mirovinski stup, glavni direktor HUP-a Davor Majetić ističe da njegovo ukidanje ne bi bilo pametno, a privremeno zamrzavanje uplata značilo bi jednokratni proračunski prihod koji bi u budućnosti otvorio još veći problem s isplatom mirovina onima čiji je novac preusmjeren u proračun.
Majetić se osvrnuo na dio preporuka Hrvatskoj u sklopu EDP-a, koje se odnose na smanjivanje rigidnosti tržišta rada kao i na mogući generalni štrajk, o kojem se izjašnjava sindikalno članstvo. Razloga za štrajk Majetić ne vidi, jer predloženi zakon o radu, smatra, ne ugrožava radnička prava, prenosi HRT.
