Menu
Zakon o sprečavanju neregistrirane djelatnosti, koji je sada u pripremi (radna skupina završila je osnovni nacrt zakona), novi je instrument sustava u borbi protiv sive ekonomije...
Njime će se, kako Vjesnik neslužbeno doznaje, proširiti ovlasti državnih inspektora, a niz djelatnosti pokušat će se legalizirati stimulativnim poreznim opterećenjem, ali i visokim kaznama. Državni inspektori prema tom će zakonu moći ulaziti u kuće, garaže i poslovne objekte na temelju dojave o neregistriranoj djelatnosti, što im dosadašnje norme nisu omogućavale, piše Vjesnik.
Unatoč provedenim istraživanjima, nema konkretnih podataka o razini sive ekonomije u Hrvatskoj, jer se njezini razmjeri procjenjuju u rasponu od 22 do 34 posto, dok nedavno istraživanje Svjetske banke navodi da je razmjer sive ekonomije u Hrvatskoj oko 35 posto BDP-a.
Analitičari se slažu da siva ekonomija tijekom krize jača, a takav trend najavili su i hrvatski ekonomisti. Hrvatska porezna baza je uska, a opterećenje teško, izjavio je za časopis Banka Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, te dodao da svako novo porezno opterećenje otvara prostor za jačanje sive ekonomije. To znači, primjerice, da je krizni porez uveden u ljeto 2009. povećao sivu ekonomiju. S tim da još nema točnih podataka o tome, pa nitko i ne zna je li siva ekonomije ublažila ili pogoršala ranjivost domaćega gospodarstva na krizu.
Naime, iz istraživanja Deutsche Bank proizlazi da su zemlje s vrlo niskim ili vrlo visokim udjelom sive ekonomije imale znatno manji gospodarski pad od zemalja koje imaju sivu ekonomiju u prosječnim okvirima, piše Vjesnik. Tako zemlje s niskim udjelom sive ekonomije, od 10 do 12 posto, poput Austrije, Nizozemske i Francuske, u 2009. bilježe pad BDP-a između dva i četiri posto. Na drugoj strani spektra su Grčka i Portugal, zemlje s visokim udjelom sive ekonomije u gospodarstvu, od 20 do 25 posto, koje su zabilježile pad BDP-a od jedan odnosno 2,6 posto.
