Menu
Ruski sud kaznio je aplikaciju za razmjenu poruka Telegram s 35 milijuna rubalja (oko 430.000 dolara) zbog toga što nije uklonila sadržaj za koji vlasti tvrde da krši nacionalne zakone, čime je dodatno pojačan pritisak Kremlja na jednu od najraširenijih komunikacijskih platformi u zemlji.
Odluka, o kojoj su u ponedjeljak izvijestile ruske novinske agencije, najnoviji je u nizu pravnih postupaka protiv tvrtke koju je osnovao ruski poduzetnik s adresom u Dubaiju, Pavel Durov. Ruski regulatori više su puta optuživali platformu da na njoj ostaje ekstremistički sadržaj te da ne postupa u skladu sa zahtjevima vlasti za uklanjanje zabranjenih objava.
Telegram se zasad nije javno očitovao o najnovijoj kazni. Tvrtka sa sjedištem u Dubaiju ranije je branila svoju politiku moderiranja sadržaja te se opirala zahtjevima za koje kritičari tvrde da bi mogli ugroziti privatnost korisnika i slobodu izražavanja.
Slučaj dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Telegrama i ruskih vlasti, koje su od početka rata u Ukrajini pojačale nadzor nad društvenim mrežama i platformama za razmjenu poruka. Dužnosnici tvrde da je stroža regulacija potrebna kako bi se suzbio nezakonit sadržaj, dok organizacije za digitalna prava upozoravaju da je riječ o širem pokušaju jačanja državne kontrole nad internetom.
Ruski mediji također su izvijestili da su istražitelji nedavno pokrenuli kazneni postupak povezan s radom Telegrama, tvrdeći da je platforma korištena za aktivnosti povezane s ekstremizmom. Detalji slučaja zasad su ograničeni, a nije jasno snosi li Durov osobnu pravnu odgovornost.
Telegram ima posebnu ulogu u ruskom digitalnom prostoru. Unatoč povremenim sukobima s regulatorima, platforma je postala važan kanal za distribuciju vijesti, političke komentare i službenu komunikaciju vlasti. Mnogi ruski dužnosnici, regionalne vlasti i mediji bliski državi vode popularne Telegram kanale s milijunima pretplatnika.
Novi pritisci sugeriraju da bi Kremlj mogao nastojati osigurati veći utjecaj nad platformom u trenutku kada dodatno učvršćuje nadzor nad informacijskim prostorom na internetu.
Rusija je već pokušala blokirati Telegram 2018. godine nakon što je tvrtka odbila predati enkripcijske ključeve sigurnosnim službama. Ta se zabrana pokazala uglavnom neučinkovitom i formalno je ukinuta 2020. godine, što je omogućilo aplikaciji da nastavi široko djelovati u zemlji.
Analitičari ipak upozoravaju da bi aktualni niz pravnih mjera mogao upućivati na koordiniraniji pokušaj vlasti da prisile strane tehnološke platforme na veću usklađenost s pravilima ili potaknu korisnike da prijeđu na domaće digitalne alternative.
Telegram, koji ima više od 800 milijuna aktivnih korisnika mjesečno diljem svijeta, ostaje jedna od rijetkih velikih međunarodnih društvenih platformi koja je još uvijek široko dostupna u Rusiji nakon što su vlasti ograničile usluge poput Facebook i Instagram.
