Rast plaća pogoduje zadržavanju visoke stope inflacije u Hrvatskoj

Prema podacima DZS-a, u ožujku je nastavljen i nominalan i realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.

Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.326 eura, bila je nominalno viša za 17,3% u odnosu na ožujak 2023. godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 17,9%, a iznosila je 1.834 eura, prenose RBA analitičari.

Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 12,7% u odnosu na ožujak 2023. godine dok je bruto plaća realno viša za 13,2% godišnje.

Prema planu proračuna Vlade, u ovoj godini očekuje se snažan rast rashoda za zaposlene, od čak 32,2% u odnosu na 2023. godinu. Učinak porasta plaća upravo je vidljiv na plaćama za ožujak, a povezan je s odlukom Vlade o rastu nominalnih plaća u javnom sektoru, odnosno dogovorenim povećanjem koeficijenata plaća zaposlenih u javnim i državnim službama.

U ožujku je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u djelatnosti Proizvodnji odjeće, u iznosu od 841 euro. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Financijske usluže djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova u iznosu od 2.033 eura.

Medijalna neto plaća iznosila je u ožujku 1.086 eura (+14,8% godišnje i +4,0% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.459 eura.

S podacima za ožujak zaokružena je statistika za prvo ovogodišnje tromjesečje, pa je u razdoblju siječanj-ožujak 2024. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila 1.271 euro, što je na godišnjoj razini nominalno više za 14,5%, a realno za 10,0%.

"U uvjetima snažnog tržišta rada te razmjerno visokog i ustrajnog rasta potrošačkih cijena od kraja 2021. očekivan je bio pritisak na rast plaća. Međutim, kontinuirani rast troškova rada donekle usporava proces dezinflacije. Naime, nastavak rasta realnih plaća pogoduje jačanju kupovne moći kućanstava, potiče potražnju te omogućava rast osobne potrošnje za robama i uslugama. Time se potencijalno vrši daljnji pritisak na rast cijena. Uz to, snažnija potražnja za potrošačkim kreditima koja prema Anketi središnje banke o kreditnoj aktivnosti banaka odražava rast nabave trajnih potrošačkih dobara dodatni je čimbenik jačanja potražnje. Podržan snažnim tržištem rada, administrativnim povećanjem plaća u javnom sektoru i nastavkom usporavanja inflatornih pritisaka rast realnih plaća tijekom 2024. trebao bi ostati snažan, s blagom tendencijom ubrzavanja stope rasta u odnosu na 2023. kada je realna stopa u prosjeku iznosila 4,6%", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.