Menu
Globalne aviokompanije posljednjih dana sve otvorenije upozoravaju investitore da bi sukob između SAD-a i Irana mogao izazvati novu veliku energetsku krizu za zračni promet — i to u trenutku kada se industrija tek stabilizirala nakon višegodišnjih poremećaja izazvanih pandemijom, inflacijom i problemima u opskrbnim lancima.
U središtu zabrinutosti nalazi se Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine naftom i naftnim derivatima. Svako ozbiljnije narušavanje prometa kroz taj uski pomorski prolaz moglo bi izazvati snažan rast cijena sirove nafte, ali i još dramatičniji skok cijena aviogoriva, koje je već sada jedan od najvećih troškova zrakoplovnih prijevoznika.
Situacija je postala dovoljno ozbiljna da su pojedine velike europske aviogrupacije već počele upozoravati na potencijalno značajan udar na profitabilnost. Vlasnik British Airwaysa, grupacija IAG, upozorio je investitore kako bi troškovi goriva tijekom 2026. mogli biti milijardama eura viši nego prethodne godine ako se nestabilnost na Bliskom istoku nastavi.
Analitičari upozoravaju da problem nije samo u cijeni nafte. U slučaju još ozbiljnijeg poremećaja u Hormuškom tjesnacu moglo bi doći i do problema u fizičkoj opskrbi kerozinom, posebno u Europi i Aziji, koje velik dio derivata dobavljaju upravo preko bliskoistočnih energetskih ruta.
Aviokompanije već sada pokušavaju procijeniti hoće li rast troškova moći prebaciti na putnike kroz skuplje aviokarte ili će dio udara morati apsorbirati same kompanije kroz niže marže.
Najranjivijima se smatraju low-cost prijevoznici, čiji poslovni modeli uvelike ovise o vrlo precizno kontroliranim operativnim troškovima i visokim stopama popunjenosti zrakoplova. Kod takvih kompanija čak i relativno kratkotrajni skok cijena goriva može značajno narušiti profitabilnost pojedinih ruta.
Velike tradicionalne aviokompanije ipak imaju određenu zaštitu kroz hedging — unaprijed dogovorene cijene goriva — no ni ta strategija ne pruža potpunu sigurnost u slučaju dugotrajnije geopolitičke krize. Pojedine kompanije već su objavile da pokušavaju zaključati cijene goriva nekoliko godina unaprijed kako bi se zaštitile od novih šokova na tržištu energije.
Osim goriva, rastu i drugi troškovi povezani s krizom na Bliskom istoku. Osiguranje tereta i tankera postaje skuplje, pojedine zračne rute se produljuju zbog izbjegavanja rizičnih područja, a logistički pritisci dodatno povećavaju troškove operacija.
Investitori pritom sve više strahuju da bi se aviokompanije mogle suočiti sa sličnim scenarijem kakav je industrija prolazila nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su cijene energenata eksplodirale, a europski prijevoznici bili prisiljeni brzo prilagođavati mreže letova i cijene karata.
Za europske turističke destinacije, uključujući Hrvatsku, potencijalni dugotrajniji rast cijena letova mogao bi predstavljati dodatni izazov tijekom narednih sezona. Posebno bi mogao oslabjeti potražnju putnika koji putuju low-cost prijevoznicima iz zapadne Europe i Ujedinjenog Kraljevstva — tržišta na kojima velik dio mediteranskog turizma danas počiva.
