

Europa je u posljednjih nekoliko godina pokrenula investicijski val vrijedan gotovo 200 milijardi eura usmjeren na proizvodnju električnih vozila, baterija i infrastrukture za punjenje, pokušavajući istodobno zaštititi vlastitu automobilsku industriju i smanjiti ovisnost o Kini.
Prema novim podacima istraživačke organizacije New Automotive, zemlje Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarska do sada su najavile ulaganja od gotovo 200 milijardi eura u sektor električne mobilnosti. Najveći dio tog kapitala odnosi se na razvoj europskog lanca opskrbe baterijama, izgradnju novih tvornica električnih automobila te širenje mreže javnih punionica.
Riječ je o jednoj od najvećih industrijskih transformacija u modernoj europskoj povijesti, pri čemu Bruxelles pokušava zadržati konkurentnost kontinenta u trenutku kada kineski proizvođači električnih automobila agresivno osvajaju globalno tržište, uključujući i ono Europsko.
Najveći pojedinačni dio ulaganja odnosi se na proizvodnju baterija, gdje je najavljeno više od 100 milijardi eura investicija. Dodatnih 60 milijardi eura usmjereno je u proizvodne pogone za električna vozila, dok se deseci milijardi ulažu u infrastrukturu za punjenje električnih automobila diljem Europe.
Njemačka se pritom profilirala kao središnje europsko čvorište za električnu tranziciju automobilske industrije te privlači gotovo četvrtinu ukupnih investicija. Veliki proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedesa paralelno ulažu milijarde eura u vlastite baterijske kapacitete i razvoj novih EV platformi, dok niz međunarodnih proizvođača baterija gradi tvornice diljem kontinenta.
Investicijski zamah dolazi u trenutku kada europska automobilska industrija prolazi kroz sve veći pritisak kineskih konkurenata. Proizvođači poput BYD-a, Geelyja i SAIC-a ubrzano povećavaju prisutnost na europskom tržištu, koristeći niže troškove proizvodnje i snažnu kontrolu nad opskrbnim lancima baterija.
Istodobno, europski političari i dio automobilske industrije posljednjih mjeseci sve češće dovode u pitanje tempo zelene tranzicije. Nekoliko država članica EU-a i industrijskih lobija traži fleksibilniji pristup europskom planu zabrane prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine.
Analitičari s druge strane upozoravaju kako bi eventualno usporavanje regulatorne tranzicije moglo stvoriti dodatnu nesigurnost za investitore upravo u trenutku kada se europska automobilska industrija pokušava pozicionirati kao globalni protuteža kineskoj dominaciji u proizvodnji baterija i električnih vozila.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Kina i dalje kontrolira više od 80 posto globalne proizvodnje baterija za električna vozila, što Europu stavlja u strateški osjetljiv položaj u jednoj od ključnih industrija budućnosti.
U međuvremenu, mreža javnih punionica u Europi nastavila je ubrzano rasti te je broj dostupnih punionica premašio milijun, što se smatra ključnim preduvjetom za šire prihvaćanje električnih automobila među europskim potrošačima.
