Menu
Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem rujna ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite nastavili su rast na mjesečnoj i godišnjoj razini dosegnuvši 408 mlrd. kuna.
U odnosu na kraj 2021., na osnovi stanja, povećanje je iznosilo 11,6% ili 42,3 mlrd. kuna, dok je u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren rast od 13,4% ili 48,2 mlrd. kuna. Trend pozitivnih godišnjih promjena traje od studenog 2011. godine. Na mjesečnoj razini, ukupni depoziti zabilježili su rast od skromnih 0,5% ili 1,96 mlrd. kuna, nastavljajući trend rasta koji traje od svibnja 2020., uz iznimku iz ožujka ove godine kada je evidentiran skroman pad od 0,4%. Na osnovi transakcija, u odnosu na kolovoz ukupni depoziti porasli su za 0,2% ili 0,7 mlrd. kuna, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 12,3% ili 44,1 mlrd. kuna.
Depozitni novac (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu) na kraju promatranog mjeseca premašio je 170 mlrd. kuna čineći 41,8% ukupnih depozita. U odnosu na kraj 2021., depozitni novac porastao je za 17,5 mlrd. kuna ili 11,4%, dok je na godišnjoj razini zabilježen snažan rast od 15,2% (ili 22,5 mlrd. kuna) i 0,2% (ili 0,4 mlrd. kuna) u odnosu na mjesec ranije. Višegodišnji trend dvoznamenkastih godišnjih stopa rasta ove kategorije (neprekidan dvoznamenkasti rast od rujna 2015.) rezultat je niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje ne nude atraktivne povrate (na oročenu štednju), ali i još uvijek slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente.
Ukupni štedni i oročeni depoziti nominalne vrijednosti 237,6 mlrd. kuna zabilježili su povećanje od 0,7% ili 1,6 mlrd. kuna u odnosu na kraj kolovoza. Na godišnjoj razini, ova kategorija ubrzala je rast na 12,1% (u odnosu na 11,7% u kolovozu) te je veća za 25,7 mlrd. kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na kraj 2021. evidentiran je rast od 11,6% ili 24,8 mlrd. kuna. Pritom je važno spomenuti trend pada kunskih štednih i oročenih depozita na godišnjoj razini koji traje od prosinca prošle godine. U odnosu na rujan 2021. spomenuta kategorija pala je za 13,7% ili 4,2 mlrd. kuna, na 26,4 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini, kunski štedni i oročeni depoziti manji su za 3,4% ili 921 mil. kuna.
Stoga je rast ukupnih štednih i oročenih depozita potaknut od strane valutnih štednih i oročenih depozita koji su, na osnovi stanja, u odnosu na kolovoz porasli za 1,2% ili 2,5 mlrd. kuna, a u odnosu na rujan prošle godine za 16,5% ili 29,9 mlrd. kuna. Na kraju rujna, ova kategorija premašila je 211 mlrd. kuna. Prema navodima iz HNB-a, uz uobičajeno smanjenje gotovog novca u rujnu po završetku središnjeg dijela turističke sezone, približavanje uvođenja eura već nekoliko mjeseci pridonosi smanjivanju gotovog novca i povećavanju deviznih depozita. U strukturi deviznih depozita, rast je posebno izražen kod poduzeća, na osnovi transakcija 43,1% na godišnjoj razini (+1,3% mjesečno). Istovremeno su devizni depoziti stanovništva porasli za skromnijih 7,2% u odnosu na rujan prošle godine (+0,3% na mjesečnoj razini). Najveći udio u valutnim štednim i oročenim depozitima čine kućanstva, odnosno sektor stanovništva (74,8%).
"Valutni štedni i oročeni depoziti čine 89% ukupnih štednih i oročenih depozita, što odražava visoku razinu euriziranosti zemlje. Tečajna kretanja u međuvremenu su neznatno utjecala na kunski izraz ovih depozita budući da je na kraju promatranog razdoblja kuna u odnosu na euro blago ojačala na godišnjoj (0,22%) i oslabila na mjesečnoj razini (0,31%)", objavili su RBA analitičari.
