Menu
U veljači 2016. je po prvi put u osam godina udio prehrambenih proizvoda, uključujući alkohol i duhanske proizvode, dosegao preko polovice - 50,1% - maloprodajnog trgovinskog prometa Rusije...
To je navedeno u mjesečnom monitoringu društveno-ekonomske situacije i javnog zdravstva Instituta za socijalnu analizu i prognoze Ruske predsjedničke akademije nacionalne ekonomije i javne uprave. Prethodni "rekord" zabilježen je u svibnju 2009. godine, kada je udio takvih proizvoda dosegao 49,6% maloprodajnog prometa. "Zabilježen je porast udjela potrošnje kućanstava na prehrambene proizvode, što, logično, odražava smanjenje realnih prihoda... i rast siromaštva. Poznato je da, što je kućanstvo siromašnije, to veći dio budžeta troši na hranu", objašnjavaju autori monitoringa.
Institut procjenjuje da su se u veljači 2016. realni prihodi Rusa smanjili za 6,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su realne plaće u veljači 2016. pale za 2,6%. Razina siromaštva je do kraja 2015. porasla za 2,2% na 13,4%. Monitoring je pokazao da je 50% stanovništva doživjelo pad životnog standarda. Kao odgovor na negativan trend u gospodarstvu došlo je do pada aktivnosti potrošača. Štedjeti su počeli i niži i srednji sloj.
Dakle, u ožujku 2016. je udio siromašnih Rusa koji su počeli štedjeti na proizvodima i uslugama porastao na 89%, dok je udio srednjeg sloja porastao na 79,3%. 55,8% ispitanih Rusa izjavilo je da su spremni prestati kupovati uobičajene proizvode.
"Osim troškova za prehrambene proizvode, tu su i mjesečna plaćanja potrošačkih kredita, hipoteke i drugi obavezni troškovi. U takvim uvjetima većina Rusa ili odgađa kupnju automobila, skupe elektronike, namještaja, itd., ili ih uopće ne kupuje", objašnjava viša analitičarka Raiffeisenbanka Natalija Kolupaeva.
Akademija ističe da u procjeni promjena ekonomske situacije prevladava pesimizam: "Horizont izlaska iz krize udaljava se". Prema riječima jedne od autora izvješća Marije Ivanove, u toku godine mogao bi se povećati udio prehrambenih proizvoda u ukupnim rashodima Rusa: "Razlozi ostaju isti: nastavak pada realnih prihoda stanovništva i, radi toga, primarnost potrošnje najosnovnijih proizvoda", prenosi RBTH.
