Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, u listopadu 2015. godine vrijednost ukupnog izvoza roba iznosila je 1,04 mlrd. eura što je 13% više u usporedbi s istim mjesecom 2014. godine Istovremeno, u listopadu je uvezeno ukupno 1,59 mlrd. eura vrijednosti robe što na godišnjoj razini predstavlja rast od 6,3%. Posljedično je deficit u robnoj razmjeni u istom promatranom mjesecu iznosio 547 mil. eura što je za 25,7 mil. eura manje nego u istom mjesecu lani (godišnji pad od 4,5%)...
Na kumulativnoj razini, u razdoblju od prvih deset mjeseci robni izvoz je dosegnuo 9,5 mlrd. eura (godišnji rast od 11,7%) dok je vrijednost uvoza roba dosegnula 15,5 mlrd. eura (godišnji rast od 6,6%.). Obzirom da je u promatranom razdoblju rast izvoza ostvaren po višim godišnjim stopama od uvoza, deficit robne razmjene iznosio je 5,9 mlrd. eura, zabilježivši godišnji pad od 0,7%. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 61,7%, što je godišnji rast od 2,8pb.
Promatrano prema NKD-u, u prvih deset mjeseci 2015. godine izvoz u prerađivačkoj industriji porastao je za 12,1% godišnje no istovremeno je uvoz iz ovog sektora porastao po godišnjoj stopi (8,3%). Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 63,2%, što je godišnji rast od 2,2pb. Unutar prerađivačke industrije koja čini 87,8% izvoza u prvih deset mjeseci suficitarne djelatnosti odnosno one čija je vrijednost izvoza veća od uvoza su: prerada drva i proizvoda od drva i pluta, proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme), proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) te proizvodnja namještaja. Negativan doprinos rastu izvoza u promatranom kumulativnom razdoblju došao je od izvoza iz kategorije rudarstva i vađenja (pad od 21,5%), informacija i komunikacija (9,4%), stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (72,7%) te umjetnosti, zabave i rekreacije (1,3%).
Preko 66% ukupnog izvoza roba u prvih deset mjeseci ostvareno je u zemlje članice EU. Tako je u promatranom razdoblju izvoz u zemlje EU iznosio 6,3 mlrd. eura, zabilježivši godišnji rast od 16,2%. Istovremeno je iz zemalja EU uvezeno roba u vrijednosti 12 mlrd. eura (uz godišnji rast od 9,9%) te je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU iznosio 5,7 mlrd. eura čime se pogoršao za 3,6% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, intenzivirani odnos u robnoj razmjeni sa zemljama EU rezultirao je većom pokrivenošću izvoza uvozom koja je iznosila 52,7% (2,9pb više u odnosu na isto razdoblje lani). Istovremeno je došlo i do pogoršanja odnosa u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e. Izvoz u zemlje CEFTA-e (18% ukupnog izvoza) je tako u prvih deset mjeseci pao za 2,3% godišnje dok je uvoz iz zemalja CEFTA-e porastao za 10,6% na godišnjoj razini. Posljedično se suficitarni saldo u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e smanjio na 854,8 mil. eura zabilježivši razmjerno značajan dvoznamenkasti relativni pad od gotovo 12,5% na godišnje. Pad izvoza uz istovremeni rast uvoza iz zemalja CEFTA-e rezultirao je nižom pokrivenošću izvoza uvozom koja iznosi 200,8% (26,6pb manje u odnosu na isto razdoblje lani), objavili su RBA analitičari.
