Menu
Presuda Vrhovnog suda u slučaju Franak bila je tema emisije "U mreži Prvog". Gosti su bili Marko Sinković iz Udruge Franak, odvjetnica u Udruzi Potrošač Dijana Kladar i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić...
Nismo nipošto zadovoljni presudom, kaže Sinković, poručujući da je valutna klauzula najveći problem. Ona je stvorila velike troškove, mnogima je glavnica veća nego u vrijeme podizanja kredita. Kada su se dizali krediti u švicarskim francima, uvjeti su bili takvi da su kanalizirali ljude na kredit u CHF, uz tumačenje da je to stabilna valuta. Ljudi su bili svjesni da je to valutna klauzula, ali banke su znale kako se CHF ponaša, no to ljudima nisu objasnili. Mi nastavljamo borbu pravnim putem. Ustavna tužba slijedi, a o to ne prođe, idemo dalje do europskih sudova. Mi smo prevareni, to je činjenica, i želimo da se to ispravi. Ne želimo vraćati trostruko više, kaže Sinković. Udruga Franak pokušava dokazati da građani nisu znali u što se upuštaju.
Ljubo Jurčić kaže da je ovo čisti špekulacijski posao.
"Izgurana je kuna, uvedena je tuđa valuta, koja apsolutno nije slika hrvatskog gospodarstva. Ljudi su počeli gubiti posao, počela se smanjivati plaća, puno ljudi ne može više vraćati kredit. Hrvatski građani niti rade u Švicarskoj niti u Americi, a obračun valuta na stranim tržištima prevalio se negativno na njih."
Jurčić kaže da banke nisu informacijska služba pa da se ograđuju tvrdnjama 'mi smo upozoravali'.
"Kad imate suverenitet, kad imate vlastiti novac, vi te štete možete pokriti a da nitko u Hrvatskoj to ne osjeti. Imate mogućnost proizvodnje novca, to je samo jedna knjiška stavka koja se topi kroz budućnost, kroz 20, 30 godina. To su stavke na kontima, bilancama u fondovima koje se polako tope a da sve funkcionira, ljudi rade i otplaćuju dugove, banke također uredno rade. No, potrebno je donijeti političku odluku, da se to pretvori u zakon i da se definira kakav je status toga", istaknuo je Jurčić.
Dijana Kladar kaže da odvjetnički tim Potrošača nikada nije tvrdio da valutna klauzula nije dopuštena, nego su išli na to da je ona dopuštena, ali da je potrošač morao biti obaviješten o tome što je valutna klauzula, banke su morale znati da će doći do skakanja tečaja CHF i morale su upozoriti na rizik.
"Pitanje je jesu li banke postupile nepošteno i jesu li banke dovele do neravnoteže u odnosu banka-potrošač. Građani sada moraju ići samostalno u postupke protiv banaka, a sudovi će ocjenjivati je li kamatna stopa u njihovu ugovoru bila nepoštena", pojasnila je Kladar. Kaže da Vlada ima prilike do kraja 2015. učiniti nešto, tu je direktiva o potrošačkim kreditima primjerice, koja detektira problem promjenjive kamatne stope i valutne klazule, i koja kaže da potrošač mora biti zaštićen.
"Mi smo imali povjerenja u naše pravosuđe, no to povjerenje je izostalo, ovo sada ostaje političko pitanje koje se neće riješiti bez intervencije Vlade", kaže Sinković, komentirajući činjenicu da je u Austriji i Mađarskoj politika donijela odluku o rješenju ovog problema, mađarski premijer Viktor Orban donio je uredbu da se za sve stambene kredite vezane uz švicarski franak i euro dozvoli konverzija u forinte i to prema 'povoljnom' tečaju. To je u Mađarskoj premijer učinio, naglasio je Sinković, odaslavši tako premijeru Zoranu Milanoviću poruku.
