Menu
FIFA-in plan da privatnim ulagačima proda manjinski udio u novoj kompaniji koja bi upravljala najvrjednijim komercijalnim pravima Svjetskog prvenstva izazvao je oštre reakcije vodećih nogometnih organizacija i ponovno otvorio pitanja o bliskom odnosu predsjednika FIFA-e Giannija Infantina s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ljudima iz njegova obiteljskog kruga.
Svjetska nogometna organizacija (FIFA) predstavila je plan osnivanja podružnice pod nazivom FIFA Forward Enterprise, skraćeno FFE, u koju bi objedinila televizijska i medijska prava, sponzorske ugovore, prodaju ulaznica, licenciranje te operativnu organizaciju svojih najvećih turnira.
FIFA vrijednost nove kompanije procjenjuje na oko 20 milijardi dolara, a privatnim bi ulagačima ponudila do 20 posto manjinskog udjela, bez upravljačkih prava. Na taj bi način mogla prikupiti kapital od oko 4,2 milijarde dolara, koje, kako tvrdi, namjerava usmjeriti u razvoj nogometa preko svojih 211 nacionalnih saveza.
Skupinu potencijalnih ulagača trebao bi predvoditi Thrive Eternal, ulagački fond kojeg je osnovao Joshua Kushner, mlađi brat Jareda Kushnera, Trumpova zeta i dugogodišnjeg političkog suradnika.
Iako Donald Trump nema javno potvrđenu formalnu ulogu u projektu, nije naveden kao ulagač niti postoje dokazi da je sudjelovao u njegovu osmišljavanju. Ipak, uključenost Joshue Kushnera, zajedno sa sve prisnijim odnosom Trumpa i Infantina, pojačala je zabrinutost da osobe povezane s američkim predsjednikom dobivaju pristup jednom od najvrjednijih novih poslova u svjetskom sportu.
FIFA na projektu navodno surađuje s američkom bankom JPMorgan. Među komercijalnim savjetnicima spominje se i Greg Maffei, bivši izvršni direktor Liberty Medije, američke kompanije koja upravlja Formulom 1.
Prema prijedlogu, svaki savez član FIFA-e mogao bi dobrovoljno zatražiti do 20 milijuna dolara jednokratnog dodatnog financiranja kroz novi program FIFA Fast Forward.
Redovita izdvajanja za nacionalne saveze u razdoblju od 2027. do 2030. povećala bi se s trenutačno planiranih osam milijuna na 20 milijuna dolara. Taj bi iznos potom porastao na 22 milijuna dolara u razdoblju od 2031. do 2034. te na 24 milijuna dolara između 2035. i 2038. godine.
FIFA tvrdi da bi novi projekt, zajedno s postojećim programima, omogućio više od 10 milijardi dolara ulaganja u razvoj nogometa tijekom sljedećih nekoliko godina.
Infantino je plan opisao kao pokušaj ravnomjernije raspodjele prihoda ostvarenih na najvećim svjetskim nogometnim natjecanjima. Prema njegovu tumačenju, i najmanji te financijski najslabiji nogometni savezi trebali bi imati izravnu korist od komercijalnog uspjeha Svjetskog prvenstva.
FIFA naglašava da bi i nakon prodaje manjinskog udjela zadržala potpunu kontrolu nad novom kompanijom, kao i nad pravilima nogometne igre, formatima natjecanja, međunarodnim kalendarom te svim regulatornim i sportskim odlukama.
Privatni ulagači, prema FIFA-inu prijedlogu, ne bi imali upravljačka prava niti bi mogli odlučivati o organizaciji natjecanja. Organizacija također tvrdi da bi sva neto korist ostvarena kroz FFE bila ponovno uložena u nogomet.
Plan još nije konačan. Za njegovu provedbu potrebna je potpora većine nacionalnih saveza i odobrenje FIFA-ina Vijeća.
Objava prijedloga izazvala je posebno oštar odgovor UEFA-e, koja je optužila FIFA-u da pokušava komercijalizirati imovinu koja ne pripada samo jednoj organizaciji.
Europska nogometna organizacija poručila je da upravljanje nogometom i njegova društvena vrijednost ne mogu biti predmet trgovine, osobito bez potpune transparentnosti o tome tko bi od projekta mogao ostvariti financijsku korist.
UEFA smatra da FIFA nema pravo samostalno odlučivati o prodaji dijela komercijalne vrijednosti natjecanja koja pripadaju cijeloj nogometnoj zajednici.
Kritike nisu stigle samo iz Europe.
Sjevernoamerička, srednjoamerička i karipska nogometna konfederacija CONCACAF objavila je da je za detalje projekta najprije doznala iz medijskih izvještaja, a tek potom iz FIFA-ina službenog priopćenja.
CONCACAF je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog toga što prije predstavljanja plana nije proveden odgovarajući postupak savjetovanja, iako bi projekt mogao dugoročno promijeniti način na koji se upravlja komercijalnim prihodima svjetskog nogometa.
Azijska nogometna konfederacija, AFC, također je priopćila da prije objave nije dobila priliku temeljito razmotriti prijedlog.
AFC je naglasio da velike promjene u upravljanju nogometom moraju počivati na transparentnosti, dobrom upravljanju i stvarnom savjetovanju s konfederacijama, nacionalnim savezima i ostalim dionicima.
Čelnici Engleskog i Francuskog nogometnog saveza također su naveli da nisu bili unaprijed upoznati s pojedinostima plana.
Kritičari upozoravaju da je FIFA već odredila okvirnu vrijednost nove kompanije, veličinu udjela koji želi prodati, količinu kapitala koju namjerava prikupiti i identitet vodećeg potencijalnog investitora prije nego što je o projektu provela širu raspravu sa svojim članicama.
Većina kontroverzi ipak proizlazi iz činjenice da bi skupinu potencijalnih ulagača trebala predvoditi investicijska platforma koju je osnovao brat Trumpova zeta Jareda Kushnera.
Joshua Kushner osnivač je investicijske kompanije Thrive Capital. Thrive Eternal, nova platforma povezana s tom kompanijom, usmjerena je na dugoročna ulaganja u vrijedne kompanije, sportske organizacije i institucije iz područja medija i zabave.
Thrive Eternal već je ulagao u profesionalni sport, uključujući kupnju manjinskog udjela u bejzbolskom klubu San Francisco Giants. Među savjetnicima projekta nalazi se i bivši izvršni direktor Walt Disneyja Bob Iger.
Iako nema dokaza da je Trump osobno uključen u projekt FFE-a, njegov odnos s Infantinom postao je važan dio rasprave o političkoj neovisnosti FIFA-e.
Tijekom Svjetskog prvenstva 2026. Trump je javno reagirao na najmanje jednu sportsku odluku. Nakon crvenog kartona američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu kontaktirao je Infantina i zatražio da FIFA ponovno razmotri slučaj.
FIFA je potom automatsku zabranu nastupa pretvorila u uvjetnu kaznu, što je izazvalo oštru reakciju UEFA-e i Belgijskog nogometnog saveza.
UEFA je tada upozorila da vjerodostojnost natjecanja može biti dovedena u pitanje kada politički pritisak stvara dojam da se pravila ne primjenjuju jednako na sve.
Trump je također prisustvovao finalu Svjetskog prvenstva 19. srpnja, dok je FIFA tijekom završnice natjecanja organizirala prijem u Trump Toweru u New Yorku.
Takvi su događaji pridonijeli percepciji da je Infantino razvio neuobičajeno blizak odnos s američkom administracijom.
Za kritičare projekta kombinacija Trumpova političkog utjecaja, ranije intervencije u odluku FIFA-e i poslovne uloge Joshue Kushnera stvara najmanje problem mogućeg sukoba interesa ili, u najmanju ruku, dojam nedovoljne institucionalne neovisnosti.
Jedno od najvažnijih neodgovorenih pitanja odnosi se na način na koji bi privatni ulagači ostvarivali povrat na uloženi novac.
FIFA tvrdi da bi sva neto korist FFE-a bila ponovno uložena u nogomet. To bi moglo značiti da ulagači ne bi primali uobičajene novčane dividende, nego bi njihov povrat prije svega ovisio o rastu tržišne vrijednosti njihova udjela.
Prema jednoj analizi, ulaganje od 4,2 milijarde dolara, uz očekivani godišnji povrat od 15 posto, do 2030. trebalo bi dosegnuti vrijednost od oko 7,3 milijarde dolara.
To bi značilo da bi ukupna vrijednost FFE-a u približno četiri godine trebala porasti s 20 milijardi na gotovo 37 milijardi dolara, odnosno za oko 85 posto.
Takav bi rast vjerojatno zahtijevao znatno povećanje prihoda od televizijskih prava, sponzorstava, licenciranja, prodaje ulaznica i novih digitalnih usluga.
Kritičari zato postavljaju pitanje bi li pritisak ulagača mogao dovesti do češćeg održavanja turnira, povećanja broja utakmica, viših cijena ulaznica ili drugih odluka kojima bi se komercijalni interes stavio ispred sportskog.
FIFA odbacuje takve tvrdnje i ponavlja da privatni ulagači ne bi imali ovlasti odlučivati o natjecanjima i njihovim formatima.
FIFA očekuje da će joj prihodi u ciklusu od 2023. do 2026. premašiti 15 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego u prethodnom četverogodišnjem razdoblju.
Velik dio tog prihoda povezan je sa Svjetskim prvenstvom održanim u SAD-u, Kanadi i Meksiku, prvim izdanjem turnira na kojem je sudjelovalo 48 reprezentacija.
Procjena FFE-a na 20 milijardi dolara odgovarala bi iznosu nešto većem od pet prosječnih godišnjih prihoda FIFA-e u aktualnom poslovnom ciklusu.
To je niži omjer od onoga po kojemu se na tržištu vrednuju kompanije povezane s Formulom 1, UFC-om ili američkim profesionalnim sportom.
Međutim, FIFA-in poslovni model u velikoj mjeri ovisi o muškom Svjetskom prvenstvu, koje se održava svake četiri godine. To povećava rizik za ulagače, ali istodobno stvara snažan poticaj za komercijalni razvoj drugih natjecanja.
Među njima su žensko Svjetsko prvenstvo, Svjetsko klupsko prvenstvo, omladinski turniri, futsal i druga FIFA-ina natjecanja.
Objedinjavanjem komercijalnih prava u jednoj kompaniji FIFA želi privatnim ulagačima ponuditi stabilniji i raznovrsniji izvor prihoda nego što bi bila samo prava povezana s muškim Svjetskim prvenstvom.
Projekt FFE otvorio je novu frontu u dugogodišnjem sukobu FIFA-e i UEFA-e oko upravljanja međunarodnim nogometom, rasporeda natjecanja i podjele prihoda.
Europa ostvaruje najveći dio prihoda elitnog klupskog nogometa. Međutim, unutar FIFA-e svaka od 211 članica ima po jedan glas, bez obzira na veličinu tržišta, broj stanovnika ili sportsku snagu reprezentacije.
Infantino je tijekom svojeg mandata izgradio snažnu potporu među savezima iz Afrike, Azije, Oceanije te Sjeverne i Srednje Amerike, kojima su FIFA-ini razvojni programi važan izvor financiranja.
Mogućnost da svaki savez dobije do 20 milijuna dolara dodatnog novca mogla bi Infantinu osigurati dovoljnu potporu za provedbu projekta, unatoč protivljenju UEFA-e i nekih od najvećih europskih nogometnih saveza.
Infantino bi se sljedeće godine trebao kandidirati za novi mandat na čelu FIFA-e.
Za sada nije poznato hoće li FFE imati vlastitog izvršnog direktora, kako će izgledati njegov upravni odbor, koja će prava imati privatni ulagači niti pod kojim će uvjetima moći prodati svoje udjele.
Nije jasno ni hoće li FIFA objaviti cjelovitu procjenu vrijednosti kompanije, ugovore s ulagačima i detaljna pravila za sprečavanje sukoba interesa.
FIFA će prijedlog predstaviti svojim članicama i FIFA-inu Vijeću, koji će donijeti konačnu odluku.
Iako se UEFA snažno protivi projektu, on bi mogao biti odobren dobije li potporu većine od 211 nacionalnih saveza, od kojih bi gotovo svaki mogao ostvariti izravnu financijsku korist.
