Menu
Europske banke imaju dovoljno kapitala i posljednjih godina ostvaruju solidne profite, ali zbog rascjepkanog tržišta i dalje nemaju veličinu potrebnu za financiranje najvećih europskih projekata, upozorio je predsjednik Europskog nadzornog tijela za bankarstvo François-Louis Michaud.
Michaud je u razgovoru za Reuters rekao da je europsko bankarsko tržište još uvijek daleko od potpuno jedinstvenog sustava, iako banke posluju unutar zajedničkog tržišta Europske unije.
To postaje sve veći problem jer Europa istodobno pokušava financirati nekoliko vrlo skupih procesa — digitalizaciju gospodarstva, energetsku tranziciju, jačanje obrambenih kapaciteta, sigurnije opskrbne lance i prilagodbu demografskim promjenama.
Riječ je o ulaganjima koja bi trebala biti ključna za buduću konkurentnost Europe.
Europske banke pritom nisu nužno financijski slabe. Naprotiv, sektor je posljednjih godina ojačao kapitalne pozicije i ostvaruje dobru profitabilnost. Problem je prije svega u tome što velik dio banaka i dalje posluje prvenstveno unutar nacionalnih tržišta, dok je širenje preko granica članica EU-a znatno složenije nego, primjerice, u Sjedinjenim Državama.
Različiti porezni sustavi, nacionalni propisi, pravni režimi i politički otpor prekograničnim preuzimanjima povećavaju troškove i otežavaju stvaranje velikih paneuropskih banaka.
Razlika je posebno vidljiva u usporedbi s američkim bankarskim sustavom.
Velike američke banke poput JPMorgana, Bank of America i Citigroupa posluju na velikom i znatno ujednačenijem domaćem tržištu, što im omogućuje veće razmjere poslovanja, lakši pristup kapitalu i veća ulaganja u tehnologiju.
Europske banke, s druge strane, mogu biti vrlo snažne na svojim domaćim tržištima, ali se puno teže šire preko granica.
Potpredsjednik Europske središnje banke Boris Vujčić prošlog je tjedna rekao Reutersu da se europske banke dobro uspoređuju s američkim konkurentima kada je riječ o kapitalu, likvidnosti, profitabilnosti i učinkovitosti, ali zaostaju u poslovima u kojima veličina igra ključnu ulogu, poput trgovanja vrijednosnim papirima i infrastrukture tržišta kapitala.
Prema riječima predsjednika euroskupine Kyriakosa Pierrakakisa, najveće američke banke u IT infrastrukturu, u odnosu na veličinu svoje imovine, ulažu dvostruko više od europskih banaka.
Ta razlika postaje posebno važna s razvojem umjetne inteligencije, digitalnog bankarstva, platnih sustava i kibernetičke sigurnosti, područja u kojima su potrebna velika i kontinuirana ulaganja.
Jedan od najvećih problema ostaje politički otpor prekograničnim bankarskim preuzimanjima.
Primjer je pokušaj talijanskog UniCredita da preuzme njemački Commerzbank, kojem se njemačke vlasti snažno protive. Taj slučaj dobro pokazuje koliko je teško provesti konsolidaciju europskog bankarskog sektora čak i kada za spajanje postoji jasna poslovna logika.
Europske institucije već godinama zagovaraju dovršetak bankovne unije, odnosno sustava koji bi trebao dodatno uskladiti pravila, nadzor banaka i zaštitu depozita unutar EU-a.
Istodobno se radi i na tzv. uniji štednje i ulaganja, projektu kojim Bruxelles želi više europske štednje usmjeriti u ulaganja unutar kontinenta, umjesto da velik dio kapitala završava na američkim financijskim tržištima.
Napredak je, međutim, spor jer države članice i dalje žele zadržati značajnu kontrolu nad vlastitim bankarskim sustavima.
Pitanje veličine banaka postalo je još važnije jer će Europa u idućim godinama morati znatno povećati ulaganja u obranu, energetsku infrastrukturu, digitalizaciju i nove tehnologije.
Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je upozorio da bi rascjepkano europsko tržište moglo ograničiti koristi od novih tehnologija poput umjetne inteligencije. MMF procjenjuje da bi AI mogao povećati europsku produktivnost za oko jedan posto tijekom pet godina, ali upozorava da bi koristi mogle biti slabije i neravnomjerno raspoređene ako Europa ne produbi integraciju tržišta kapitala, rada i energije.
Europske institucije zato sve otvorenije zagovaraju stvaranje većih banaka i dubljih tržišta kapitala koja bi mogla financirati projekte sličnih razmjera kao njihovi američki konkurenti.
Michaud smatra da Europa već ima snažne banke, ali da regulatorne i nacionalne prepreke sprečavaju da njihov kapital i poslovni modeli djeluju na razini cijelog kontinenta.
