Menu
Europska središnja banka (ECB) u ponedjeljak je pokrenula novi sustav koji bankama omogućuje namiru transakcija s tokeniziranom financijskom imovinom u novcu središnje banke, čime je napravila važan korak prema modernizaciji europskog financijskog sustava i njegovu prilagođavanju blockchain tehnologiji.
Novi sustav, nazvan Pontes, povezuje postojeću infrastrukturu Eurosustava s financijskim platformama koje koriste tehnologiju distribuirane knjige zapisa, poznatu kao DLT. Riječ je o tehnologiji na kojoj se temelje i brojni blockchain sustavi.
To, međutim, nije digitalni euro kojim bi građani mogli plaćati u trgovinama ili ga držati u digitalnom novčaniku.
ECB paralelno razvija upravo takvu verziju digitalnog eura za građane, no njegovo eventualno uvođenje očekuje se tek kasnije tijekom desetljeća i ovisi, među ostalim, o usvajanju potrebnog zakonodavstva Europske unije. Reuters navodi 2029. kao moguću ciljanu godinu za pokretanje tog sustava.
Pontes je zasad namijenjen bankama, financijskim institucijama i tržištima kapitala.
Njegova je svrha omogućiti da se vrijednosni papiri i druga financijska imovina izdani ili evidentirani na blockchainu mogu plaćati i namirivati novcem središnje banke, umjesto privatnim digitalnim valutama ili stablecoinima.
Tokenizacija znači da se pravo na neku financijsku imovinu, primjerice obveznicu, pretvara u digitalni zapis ili token koji se može evidentirati i prenositi putem DLT mreže.
ECB smatra da bi takva tehnologija mogla pojednostaviti financijska tržišta jer bi se više koraka, od izdavanja i trgovanja vrijednosnim papirom do njegove namire i pohrane, moglo povezati u brži i automatiziraniji proces.
Umjesto da kupnja obveznice prolazi kroz nekoliko različitih sustava i posrednika, dio tih procesa mogao bi se odvijati gotovo istodobno na digitalnoj infrastrukturi.
Problem je do sada bio način plaćanja.
Ako se vrijednosni papir nalazi na blockchainu, druga strana transakcije mora primiti novac koji smatra jednako pouzdanim kao i današnji novac središnje banke. ECB zato želi osigurati da se i takve transakcije mogu namirivati u eurima koje izdaje središnja banka, a ne privatnim stablecoinima.
Stablecoin je vrsta digitalnog tokena čija je vrijednost vezana uz neku tradicionalnu valutu, najčešće američki dolar, ali iza njega obično stoji privatni izdavatelj.
Pontes zato djeluje kao most između novih blockchain platformi i postojećih platnih sustava Eurosustava.
Među prvih 13 financijskih institucija koje su se priključile sustavu nalaze se Deutsche Bank, Santander, Société Générale, njemačka razvojna banka KfW i Europska investicijska banka.
U projekt su uključeni i operateri financijske infrastrukture poput Clearstreama, jedne od najvećih europskih institucija za namiru i čuvanje vrijednosnih papira.
ECB planira postupno proširivati mogućnosti sustava i njegovo radno vrijeme, a puna implementacija trebala bi biti dovršena do 2028. godine.
Pokretanjem Pontesa ECB se pridružuje drugim velikim središnjim bankama koje pokušavaju tradicionalnu financijsku infrastrukturu prilagoditi tokeniziranoj imovini.
Slične projekte razvijaju i Švicarska narodna banka te Bank of England.
ECB pritom neće ostati samo pružatelj infrastrukture.
Banka je objavila i da priprema ulaganje manjeg dijela vlastitog portfelja u tokenizirane vrijednosne papire kako bi izravno stekla iskustvo s novom tehnologijom.
U početku bi se ulagalo u visokokvalitetne vrijednosne papire denominirane u eurima koje izdaju države europodručja, državne agencije i europske nadnacionalne institucije.
Transakcije bi se namirivale upravo putem Pontesa.
ECB pritom naglašava da nije riječ o ulaganju u kriptovalute, nego o klasičnim financijskim instrumentima, poput državnih obveznica, koji se izdaju i evidentiraju putem nove digitalne infrastrukture.
U pozadini projekta nalazi se i šire pitanje europske financijske suverenosti.
Snažan rast stablecoina, osobito onih čija je vrijednost vezana uz američki dolar, povećao je zabrinutost europskih institucija da bi se dio buduće financijske infrastrukture mogao razviti oko privatnog novca i platformi izvan Europe.
ECB zato želi osigurati da euro ostane ključna valuta za namiru financijskih transakcija čak i ako se dio tržišta postupno preseli na blockchain tehnologiju.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poručila je da Eurosustav želi razviti integriranije, inovativnije i otpornije europsko financijsko tržište u digitalnom dobu.
Član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone ranije je upozorio da bi bez sigurnog javnog sredstva za namiru europska tokenizirana tržišta mogla postati previše ovisna o privatnim instrumentima, uključujući one denominirane u stranim valutama ili izdane na platformama izvan Europe.
Pontes zato predstavlja važan korak prema digitalizaciji eura, ali ne treba ga poistovjećivati s digitalnim eurom o kojem se posljednjih godina najviše govori.
Planirani digitalni euro za građane trebao bi biti digitalni ekvivalent gotovine koji izdaje središnja banka. Građani bi ga mogli koristiti za svakodnevna plaćanja, uz postojeću gotovinu i novac na bankovnim računima.
Pontes je, nasuprot tome, infrastruktura koja radi u pozadini financijskog sustava i namijenjena je prije svega bankama i velikim institucionalnim ulagačima.
Ipak, oba projekta imaju isti širi cilj: osigurati da novac koji izdaju europske središnje banke zadrži važnu ulogu u gospodarstvu čak i ako se plaćanja i financijska tržišta sve više sele na novu digitalnu infrastrukturu.
