Većina naših baka i dalje misli da je ostvarivanje prihoda od kreativnosti ili kulture puka sreća, gotovo pa nemoguće. Međutim, vremena su se promijenila, a kreativci danas žive, možemo slobodno reći, bolje no ikada prije!

Kreativne i kulturne industrije danas su jedna od najzanimljivijih tema kada se govori o budućim generatorima ekonomskoga razvoja.

Svjetski ekonomski eksperti prepoznali su ovu granu industrije kao vrlo propulzivni element gospodarskog razvoja zemalja, a nastavno na to – pitanje kreativnih i kulturnih industrija danas je, ponekad i ponegdje više, ponekad i ponegdje manje, zastupljeno kako u europskom, tako i u našem hrvatskom javno-političkom prostoru.

U ovome tekstu saznat ćete nešto više o kreativnim i kulturnim industrijama, zbog čega su one važne te zašto je dobro svoju karijeru graditi upravo u sferi kreativne ekonomije.

 

KULTURA X KREATIVNOST 

UNESCO definira kreativne i kulturne industrije kao sektor organiziranih aktivnosti čiji je osnovni cilj produkcija ili reprodukcija, promocija, distribucija i/ili komercijalizacija proizvoda i usluga iz područja kulture, umjetnosti i baštine.

Europska komisija ističe kako je rast kreativne i kulturne industrije u 21. stoljeću rezultat digitalnog razvoja i posljednje ekonomske krize, naglašavajući kako je podrška ovom sektoru danas izrazito važna.

Ipak, unatoč tome što kreativne i kulturne industrije na razini Europske unije donose preko 3% bruto domaćeg proizvoda, njihova je uloga često zanemarena te one nisu prepoznate kao vitalan faktor gospodarskog razvoja pojedine zemlje.

 

HRVATSKI KREATIVNI KAPITAL

Važnost kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj danas se osvještava na različite načine. Osnovan je Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija, čija je misija “uspostavljanje komunikacije i suradnje među sektorima te umrežavanje predstavnika industrije, državnih i akademsko-znanstvenih institucija“. HKKKI je prema djelatnostima raščlanjen na 12 sektora – od arhitekture, baštine, audiovizualne umjetnosti, do medija, izvedbenih i primijenjenih umjetnosti, računalnih igara do glazbe i dizajna.

HKKKI organizira niz događanja, radionica i zanimljivih predavanja kojima se uvijek možete pridružiti.

Uz HKKKI koji je vrlo značajan za svakodnevnu praksu i umrežavanje hrvatskog kreativnog i kulturnog sektora, važno je naglasiti i studiju „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“ iz 2015. godine, koju je proveo Ekonomski institut iz Zagreba.

Studija je pokazala kako su kreativne i kulturne industrije vrlo stabilne na turbulentna ekonomska vremena i krize, te kako generira značajan BDP naše zemlje, točnije – 2,3% BDPa, dok je bruto dodana vrijednost preko 6,3 milijarde kuna godišnje. U kreativnim i kulturnim industrijama u Hrvatskoj tada je bilo zaposleno preko 3% ukupno zaposlenih osoba u zemlji (oko 42 tisuće zaposlenih), a do danas je taj broj zasigurno narastao.

 

EUROPSKI KONTEKST

Kada gledamo kontekst kreativnih i kulturnih industrija u Europi, valja naglasiti primjer Njemačke, zemlji u kojoj je doprinos od kulturnih i kreativnih industrija još 2009. godine iznosio 7,4% dodane vrijednosti gospodarstva. Vrlo je zanimljiva i studija UNESCO-vog instituta za statistiku iz 2013., koju možete pročitati online.

UNESCOvi su stručnjaci još 2010. istaknuli kako kreativne i kulturne industrije temelje generiranje prihoda kroz eksploataciju kulturnih dobara i proizvodnju robe i usluga koje se temelje na znanju. Upravo je kombinacija znanja i kreativnosti ključ uspjeha, kako individualnog, tako i korporativnog, u području kreativnih i kulturnih industrija.

Krajem 2016. godine Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta predložili su usvajanje Dosljedne politike EU-a za kulturne i kreativne industrije, gdje ističu kako su kultura, umjetnost, kreativnost – prava slika i vrijednost Europe u svijetu. Navedeni dokument donosi četiri prioriteta buduće politike Europske unije kada je riječ o kreativnim i kulturnim industrijama – digitalizacija, poboljšanje radnih uvjeta, ustrajanje na obrazovanju, vještinama i osposobljavanju te osiguravanju različitih modela financiranja.

 

NA KRILIMA KREATIVNOSTI

Perspektiva razvoja kreativnih i kulturnih industrija zasigurno je u uzlaznoj putanji – o tome govore, kako statistički podatci, tako i konkretne mjere nacionalne i nadnacionalne institucionalne i financijske podrške različitim sektorima unutar ovih industrija.
Europska unija prepoznala je kako upravo ove industrije zapošljavaju najviše mladih, te kako je ovo tržište treće po stopi zapošljavanja u EU, a nalazi se odmah iza graditeljske i prehrambene/ugostiteljske industrije.

Nastavno na strategiju Europa 2020, Europska komisija polaže velike nade upravo u kreativne i kulturne industrije, ističući kako je upravo najveća snaga Europe – kreativnost njenih stanovnika, u kombinaciji s pametnim i odgovornim iskorištavanjem svih postojećih resursa.I sam Albert Einstein svojevremeno rekao da je kreativnost – inteligencija koja se zabavlja. A danas slobodno možemo dodati – i ostvaruje značajne prihode.