Peta obljetnica hrvatskog članstva u Europskoj uniji dobra je prilika da potaknemo što više poduzetnika da prijavljuju svoje projekte kako bi dobili sredstva za svoj biznis. Nažalost, još uvijek se pisanje i prijava projekata kod nas doživljava kao nešto teško i komplicirano, umjesto kao poticaj za razvitak. Postoje neki objektivni izazovi, poput birokratskog aparata, dugih rokova rješavanja prigovora i sistem „najbržeg prsta“  umjesto evaluacije svih pristiglih projekata, no dio problema je zasigurno i u samim tvrtkama gdje se mnogi ne usude okušati u novim načinima financiranja.

Projekt moje tvrtke, ukupne vrijednosti 1.536.102,00 kn, dobio je intenzitet potpore 1.382.491,80 kn. Bez prijave za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj, teško da bih se upustila u dovršetak i prilagodbu naše aplikacije. Potpora mi je omogućila da aplikacijom uvelike unaprijedim poslovanje drugih, tako da je korist za domaće tržište uslužnih djelatnosti višestruka, odnosno, nije samo moja tvrtka dobila vrijednost od svog projekta. Budući da još nije prošla ni godina dana, nismo u velikom intenzitetu involvirani u osvajanje stranog tržišta, no, voljela bih podijeliti svoje iskustvo na domaćem terenu s onima koji imaju dobru ideju i još samo trebaju mali korak da bi se upustili u EU projekt.

 

  1. Educirajte se

Nije sramota nešto ne znati i svatko je morao naučiti znanja i vještine kojima se koristi u svom poslovanju. To što ne znate ništa o EU projektima i fondovima, ne treba vas spriječiti u tome da baš vi dobijete potporu Europske unije. Postoje mnogi načini kako se informirati i usavršiti u ovom području: od samostalnog online istraživanja, preko besplatnih radionica, do seminara koji se plaćaju. Nije neobično ni neisplativo angažirati profesionalne konzultante ili agenciju, kao što sam ja napravila, jer se uz njih mogu više baviti svojim poslom, a konzultant je taj koji brine o rokovima i ostalome što je potrebno. Naravno da to zahtjeva i moj angažman, ali je puni jednostavnije i lakše sve prolaziti sa stručnjakom. Ako se odlučite na samostalno istraživanje, bez puno truda možete pronaći potrebne informacije i na hrvatskom jeziku, primjerice, kalendare s objavom natječaja. Na prvu vam ta količina službenih dokumenata i suhoparnih rečenica doista može izgledati slabo razumljivo, no što više pročitate, to ćete brže početi povezivati niti. Obratite se i državnim službenicima nadležnim za vaše područje i upitajte ono što vam nije jasno.

 

  1. Ne gubite motivaciju

Sigurno ćete se susresti s ljudima koji će vas htjeti demotivirati, bilo namjerno, bilo nehotice. U Hrvatskoj mnogo ljudi, koje teško možemo smatrati poslovno uspješnima, ima neko svoje mišljenje o (tuđem) poslovanju, uključujući EU fondove. To mišljenje često nije utemeljeno ni na čemu, već je oblikovano vlastitim sumnjama i strahovima ili sličnim rekla-kazala pričama. Nemojte ih slušati, a predlažem da svoje planove ni ne otkrivate velikom broju ljudi prije nego se potpuno upustite u projekt. Pojmovi poput stalnog i sigurnog zaposlenja u 2018. doista nemaju snagu kakvu su imali nekad i ne bi vas trebali opterećivati na putu do vlastite tvrtke ili novog proizvoda/usluge. I sama sam dala otkaz na „sigurnom poslu“ i nisam požalila, iako su me neki odgovarali od toga. Da sam ih slušala, sada ne bih svojom aplikacijom mogla olakšati poslovanje brojnim salonima i ordinacijama.

 

  1. Budite strpljivi i pazite na detalje

Prema podacima navedenim na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatska u razdoblju od 2014. do 2020. godine ima pravo na iznos od 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Sredstva koja smo dobili se mogu iskoristiti po tzv. pravilu N+3. To pravilo znači da Hrvatska ima pravo iskoristiti novac tri godine nakon razdoblja u kojoj joj je investicija odobrena. Stoga, ako je već neka faza spora, ne trebate dodatno otežavati sebi (i projektu), nego ustrajte i pripremajte se za narednu fazu, jer ćete vjerojatno kad-tad dobiti pozitivan odgovor. Mnogi pričaju o kompliciranoj papirologiji. Ali, nije li za svaki posao koji pokrećete potrebna papirologija? Samo se prisjetite dizanja kredita, dokapitalizacije i sl. Da, papirologija postoji. Trebate li je se držati? Da, naravno! Trebate li paziti na svaki zarez? Da, naravno! Trebate li pisati i slati izvještaje? Da, naravno! No, to je mala cijena za ono što dobivate – financijsku injekciju koju ne trebate vraćati (ako ste se držali reda) i koja vam pomaže da razvijete novi posao, poboljšate postojeći ili da pospješite jedan dio svoga poslovanja.