Menu
Prema podacima Hrvatske narodne banke uz mjesečni rast za 4,2% bruto inozemni dug Republike Hrvatske na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio je 43,8 mlrd. eura...
U odnosu na kraj 2016. bruto inozemni dug porastao je za 2,1 mlrd. eura (5,1%) što je uglavnom posljedica rasta obveza središnje banke na stavkama kratkoročnih kredita, zatim rasta obveza opće države na stavkama dugoročnih vrijednosnih papira i kredita, obveza drugih monetarnih financijskih institucija na stavkama gotovina i depoziti te dužničkih obveza prema nerezidentnim izravnim ulagateljima. S druge strane podaci za kraj ožujka potvrđuju razduživanje prema inozemnim vjerovnicima od strane ostalih domaćih sektora (poduzeća). Slične trendove odnosno smanjenje bruto inozemnog duga očekujemo do kraja godine pa će uz rast gospodarstva udio bruto inozemnog duga u BDP-u potvrđivati smanjenje vanjske ranjivosti RH. Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (dominantno trgovačkih društava) koji čini oko 35 % ukupnog bruto inozemnog duga na kraju travnja iznosio je 15,1 mlrd. eura. Unatoč mjesečnom rastu od 72 mil. eura (0,5%) navedeni iznos duga u odnosu na kraj 2016. niži je za 5,2 mil. eura. Trend razduživanja prema inozemstvu potvrđuju i negativne stope rasta koje su gotovo u kontinuitetu prisutne od travnja 2011. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2016. obveze prema inozemnim vjerovnicima trgovačkih društava niže su za 550 mil. eura ili 3,5%.
Razduživanje države prema inozemnim vjerovnicima započelo je početkom 2016., a pad na godišnjoj razini bilježimo od ožujka prošle godine. Isti trend nastavio se i u prva dva mjeseca 2017. Izdanje obveznice na međunarodnom tržištu doprinijelo je mjesečnom rastu za 5,5% te je bruto inozemni dug države od 15,6 mlrd. eura krajem ožujka bio viši za 420 mil. eura (2,8%) u usporedbi s istim razdobljem lani. Rast u odnosu na kraj 2016. iznosi 749 mil. eura. Udio bruto inozemnih obveza države u ukupnom inozemnom dugu zadržava se oko razine 35 posto.
Naposljetku najveći pad na godišnjoj razini od čak 20,5% očekivano bilježe druge monetarne institucije (banke) čije su bruto obveze prema inozemnim vjerovnicima krajem ožujka iznosile 4,6 mlrd. eura. Dvoznamenkasti godišnji pad inozemnih obveza ovih institucija bilježi se već dugi niz mjeseci. Banke su se razduživale zbog relativno, jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek skromne potražnje za kreditima. Smatramo da se razduživanje banaka primaklo svojem kraju, čime bi se i razina njihove inozemne zaduženosti trebala zadržati na trenutačnoj razini.
"Podaci za travanj 2017. trebali bi pokazati smanjenje bruto zaduženosti RH zbog činjenice da je nakon što je u ožujku država izdala međunarodnu obveznicu na europskom tržištu u vrijednosti 1,25 mlrd. eura već u travnju bila na dospijeću dolarska obveznica (1,5 mlrd. dolara) koja je namirena sredstvima spomenutog izdanja", objavili su RBA analitičari.
