Menu
Prema preliminarnim podacima koje je koncem prošlog tjedna objavio HNB, u trećem tromjesečju 2016. godine višak na tekućem računu u bilanci plaćanja iznosio je 3,345 milijardi eura. Obzirom na rekordno visoku prošlogodišnju bazu, zabilježeni suficit je za 573 mil. eura niži u odnosu na isto razdoblje lani (godišnji pad od 14,6%), a najvećim dijelom je posljedica iščezavanja učinka konverzije kredita u švicarskim francima i njihovog utjecaja na rezultate poslovanja banaka...
Promatrano kumulativno u posljednja četiri tromjesečja saldo tekućeg i kapitalnog računa u bilanci plaćanja zabilježio je višak u iznosu od 4,3% BDP-a. Očekivano, najznačajniji doprinos ostvarenju viška tekućeg računa u trećem prošlogodišnjem tromjesečju pristigao je s računa usluga, prvenstveno zahvaljujući odličnim rezultatima turističke sezone. Tako je u promatranom tromjesečju ostvaren rekordni prihod po osnovi putovanja (turizam) dosegnuvši gotovo 5,5 mlrd. eura (9% više u odnosu na isto tromjesečje 2015.). Posljedično je višak na računu usluga u istom tromjesečju dosegnuo 5,6 mlrd. eura što je za 507 milijuna eura (10%) više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.
Također, pozitivan doprinos došao je i s računa sekundarnog dohotka koji je u promatranom razdoblju iznosio 296 mil. eura što je 11,4 mil. eura više u odnosu na isto razdoblje u godini ranije (godišnji rast za 4%). Naime, iako su se povećale uplate u proračun EU-a, istovremeno je povećana preraspodjela sredstva krajnjim korisnicima iz primljenih sredstava iz fondova EU. Prema informacijama središnje banke ta sredstva su ipak većim dijelom bila kapitalne prirode pa ne iznenađuje rast viška na računu kapitalnih transakcija. On je u trećem tromjesečju 2016. Iznosio 107,4 milijuna eura što je čak 82% više na godišnjoj razini.
S druge strane, očekivani negativan saldo na računu roba umanjio je pozitivan doprinos spomenutih podračuna (usluga i sekundarnog dohotka). Naime, razmjerno snažniji rast uvoza od izvoza roba (3,1% odnosno 0,2%) rezultirao je produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom do razine 1,9 mlrd. eura. Tako je u odnosu na treće tromjesečje 2015. deficit na podračunu roba pogoršan za 136 mil. eura ili 7,7% ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva.
Istovremeno, u istom promatranom razdoblju zabilježen je deficit na računu primarnog dohotka koji se produbio do razine 616 mil. eura. Tako je u odnosu na isto razdoblje 2015. godine zabilježeno pogoršanje deficita za 956 mil. eura (282%). Navedeno je uglavnom posljedica snažnog rasta rashoda od izravnih ulaganja odražavajući tako iščezavanje baznog učinka (tj. spomenutog utjecaja konverzije CHF kredita) te visoku dobit trgovačkih društava u inozemnom vlasništvu (prvenstveno banaka ali i ostalih poduzeća osobito onih u djelatnostima povezanim s turizmom).
"Iako će podaci za četvrto tromjesečje 2016. vjerojatno potvrditi uobičajen manjak na tekućem računu (prvenstveno zbog snažnog utjecaja negativnog salda u robnoj razmjeni s inozemstvom) na razini cijele godine Hrvatska će i četvrtu godinu zaredom zaključiti s viškom na tekućem računu platne bilance kojeg procjenjujemo na razini oko 3% BDP-a. S obzirom na nastavak intenzivnije raspodjele EU sredstava krajnjim korisnicima očekujemo i pozitivna kretanja na kapitalnom računu pa bi se udio salda oba računa u BDP-u trebao približiti razini od 4%", zaključuje se u analizi RBA analitičara.
