Zatvori
Poslovni Puls
23/12/2016

Građani uzimaju sve manje kredita, a posljednji podaci to i potvrđuju

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti sektoru stanovništva krajem listopada ove godine iznosili su 117,6 mlrd. kuna. Uz blagi mjesečni rast od 67 mil. kuna (0,1) ukupni krediti stanovništvu nastavili su s padom na godišnjoj razini i šesnaesti mjesec zaredom te su u odnosu na lanjski listopad niži za 8 mlrd. kuna ili 6,4%...

Tijekom prvih deset mjeseci ove godine nastavljeno je razduživanje sektora stanovništva što je posljedično rezultiralo razinom kredita stanovništvu koja je za gotovo 7 mlrd. kuna niža u odnosu na kraj prošle godine (pad od 5,5%). Potonje je snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu (44%). Krajem listopada kunska protuvrijednost ukupnih stambenih kredita iznosila je 52,2 mlrd. kuna što je 89 mil. kuna niže nego koncem rujna (mjesečni pad od 0,2%). Na godišnjoj razini je nastavljen trend pada te je vrijednost stambenih kredita stanovništvu niža za 7,8 mlrd. kuna u odnosu na isti mjesec lani (13,1%). Nakon postupka CHF konverzije, od konca prošle godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad. Tako su krajem listopada ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 40,7 mlrd. kuna što je za 6,8 mlrd. kuna više nego u istom mjesecu lani (godišnji rast od 20%). U odnosu na kraj prošle godine također su zabilježili dvoznamenkasti relativni rast od 13,8% (5 mlrd. kuna). Istovremeno su se stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem listopada spustili na 1,5 mlrd. kuna što je 19,3 mlrd. kuna manje u odnosu na isti mjesec lani (godišnji pad od gotovo 93%). U odnosu na prosinac prošle godine, niži su za preko 16 mlrd. kuna (91,5%).

Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti (uključujući i one s valutnom klauzulom), čineći udio od gotovo 60%, jačanje kune u odnosu na euro i franak (za 1,4% odnosno 1,2% godišnje) dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti. Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita (potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima), s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita. Naime, gotovinski krediti s udjelom od 35% čine drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu te su u listopadu porasli na 40,6 mlrd. kuna. Uz mjesečni i godišnji rast od 0,3% odnosno 2,4%, viši su za 840 mil. kuna u odnosu na kraj prošle godine (rast od 2,1%).

"Posljednji podaci HNB-a potvrđuju trend pada aktivnih kamatnih stopa što rezultira pojeftinjenjem i većom priuštivošću kredita stanovništvu. I premda se na godišnjoj razini ukupni krediti stanovništvu nominalno smanjuju (primarno zbog CHF konverzije odnosno djelomičnog otpisa kredita), istovremeno transakcijski podaci HNB-a ukazuju na rast kreditne aktivnosti domaćih banaka od početka ove godine. Potonje je posebice izraženo u segmentu kunskih kredita, a sličan trend mogao bi se nastaviti i do kraja godine. Međutim, snažniji zaokret u ukupnoj kreditnoj potražnji stanovništva prvenstveno je uvjetovan strukturnim promjenama na tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku", objavili su RBA analitičari.

TEME:  
PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram