Menu
Prema posljednjim podacima DZS-a, u studenom su proizvođačke cijene na domaćem tržištu nastavile s godišnjim padom i to ubrzanom dinamikom u odnosu na mjesec ranije (-3,1%) dok je na mjesečnoj razini, nakon dva mjeseca rasta, također zabilježen pad promatranih cijena za 1,2%...
Izvješćem za studeni nastavljen je trend deflatornih kretanja na godišnjoj razini koji neprekidno traje od kolovoza 2013. godine. Promatrajući prema kategorijama GIG-a, godišnjem padu proizvođačkih cijena u studenom doprinijele su niže cijene u kategoriji energije koje su zabilježile pad od 6,8% u odnosu na isti mjesec lani. Stoga, ukoliko isključimo cijene energije, u studenom je zabilježen znatno slabiji pad (od 1,1% godišnje). Također, i u većini ostalih komponenti GIG-a zabilježen je godišnji pad cijena: netrajni proizvodi za široku potrošnju (0,7%), intermedijarni proizvodi (2%), kapitalni proizvodi (0,5%) dok je u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen blagi rast proizvođačkih cijena za 0,1% godišnje.
Nakon što su u listopadu cijene u prerađivačkoj industriji zabilježile godišnji pad od 0,8%, u studenom je nastavljen trend negativnih godišnjih stopa uz ubrzavanje stope rasta na 1,6%. U istom promatranom mjesecu je nastavljen istovjetan trend i u kategorijama NKD-a: rudarstvo i vađenje (s godišnjim padom cijena od 14,5%) te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (pad od 5,9% godišnje). U kategoriji opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te u djelatnosti sanacije okoliša zabilježen je blagi rast od 0,2% u odnosu na isti mjesec lani). I do kraja godine očekujemo nastavak negativnih stopa promjene proizvođačkih cijena na godišnjoj razini, što je prvenstveno posljedica uvezenih deflacijskih pritisaka zbog niskih cijena energenata na inozemnim robnim tržištima. Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskih robnim tržištima (prije svega sirove nafte i hrane) trebao bi se preliti i na domaće cijene koje bi se u godini pred nama trebale vratiti k pozitivnim vrijednostima. U prilog navedenim očekivanjima ide i nedavni dogovor članica OPEC-a i nečlanica oko smanjenja proizvodnih kvota.
"Naime, uz pretpostavku da će zemlje OPEC-a implementirati barem polovicu od dogovorenog smanjena proizvodnje te uz pretpostavku da će i Rusija smanjiti proizvodnju tržište ponude i potražnje sirove nafte trebalo bi postići ravnotežu u prvoj polovici sljedeće godine. U takvom scenariju očekujemo djelomično smanjenje razine zaliha nafte, koje su trenutno vrlo visoke, već u drugoj polovici 2017. Takve okolnosti povećavaju vjerojatnost kako bi cijena nafte tipa Brent mogla premašiti razinu od 50 dolara po barelu nafte u godini pred nama. Scenarij u kojem cijena nafte premašuje 60 dolara po barelu značio bi da bi smanjenje proizvodnih kvota OPEC-a trebalo biti provedeno u velikoj mjeri. Budući da smo skeptični da će države članice OPEC-a i Rusija provoditi dogovoreno smanjenje proizvodnje u cijelosti, ne očekujemo rast cijene nafte iznad 60 dolara po barelu prije posljednjeg tromjesečja 2017. Stoga i dalje ostajemo pri našim očekivanjima o prosječnoj cijeni nafte tipa Brent na razini od 55 dolara po barelu u 2017. godini", objavili su RBA analitičari.
