Menu
Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su četvrto ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom "Vrijeme je za reforme"...
"Nastavak rasta gospodarstva zabilježen i u drugom ovogodišnjem tromjesečju dominantno je predvođen domaćom potražnjom, dok je pozitivan učinak rasta izvoza roba i usluga umanjen uvozom roba. Prvi pokazatelji za treće tromjesečje ohrabruju naše procjene da će se rast predvođen ponajprije osobnom potrošnjom i investicijama nastaviti i tijekom trećeg tromjesečja. S druge strane, pozitivan učinak neto inozemne potražnje uvelike bi mogao biti umanjen snažnom uvoznom ovisnošću, koja osobito dolazi do izražaja s rastom izvoza usluga odnosno turizma. Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima s tržišta rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja, koji osobit utjecaj u vršnoj sezoni imaju na dohodak kućanstava. Investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta ubrzala u drugom ovogodišnjem tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju sredstava iz EU fondova. U uvjetima dobrog punjenja proračuna, unatoč političkoj neizvjesnosti, izgledno je da se nastavio i rast investicija. Na strani ponude pozitivan doprinos bruto dodanoj vrijednosti dolazi od svih djelatnosti, a osobito onih vezanih uz trgovinu i ugostiteljstvo. Iako uz nešto skromniji rast, pozitivan doprinos industrije također nije izostao, dok se dinamika oporavka građevinarstva blago ubrzala", objavili su RBA analitičari.
"Slična kretanja očekujemo i u trećem tromjesečju, ali uz snažniji doprinos djelatnosti vezanih uz turizam. U takvim uvjetima projicirani realan rast gospodarstva za 2016. godinu od 2,3 posto izložen je pozitivnim rizicima, pa čak i u slučaju usporavanja rasta u posljednjem tromjesečju. Tijekom prvih šest mjeseci nastavilo se i smanjenje vanjske ranjivosti RH, što se odražava kroz pad bruto inozemnog duga i višak na tekućem računu bilance plaćanja. Osim toga i analiza ukupne imovine i obveza svih sektora pokazuje da se bilančne neravnoteže prema inozemstvu nastavljaju smanjivati. Ipak, razina neto inozemne investicijske pozicije RH od 78 posto BDP-a (granična prihvatljiva vrijednost iznosi 35 posto BDP-a) jasno upućuje na daljnju potrebu za smanjivanjem makroekonomskih neravnoteža, a jedan od načina jest povećanje konkurentnosti i izvoza.
U uvjetima oporavka priljevi u državni proračun rastu. Uz obuzdanu državnu potrošnju manjak proračuna pao je ispod 3 posto BDP-a, uz očekivanja da će se i idućih godina zadržati na tim razinama. Naime, fokus vlade je na daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji uz porezno rasterećenje i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja. Time su pod pretpostavkom nepromijenjenih vanjskih uvjeta projekcije rasta do 2018. godine izložene pozitivnim rizicima. Ipak, srednjoročna do dugoročna održivost uvelike je uvjetovana provedbom reformi javnih sustava (zdravstvo, obrazovanje, socijalni, mirovinski sustav), snažnijom vladavinom prava te povećanjem učinkovitosti državne administracije. U suprotnome promjena vanjskog okruženja kroz primjerice povećanje troškova financiranja, usporavanje rasta najvažnijih trgovinskih partnera ili u ekstremnom slučaju nagli i nepredviđeni pad u turizmu ugrozio bi oporavak Hrvatske, ali i održivost javnih financija. Za sada vanjsko okruženje ostaje poticajno s obzirom na to da ne predviđamo stezanje monetarne politike Europske središnje banke. Štoviše, program kupnji obveznica mogao bi se produljiti do rujna 2017. godine nakon čega bi se izlazna strategija iz ekstremno ekspanzivne politike trebala odvijati kroz postupno smanjivanje volumena otkupa obveznica, ali i zadržavanje referentne kamatne stope na trenutačnim razinama sve do polovice 2018. godine. Naravno, pretpostavka za navedene projekcije oslanja se na tek skromni oporavak potrošačkih cijena, koje su ovisne o kretanjima na robnim tržištima, osobito o cijenama sirove nafte i hrane", pišu RBA analitičari.
