Menu
Gotovo 80 posto građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, što predstavlja 20 kuna manji iznos nego lani, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2016. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe...
Štednja građana koja čini preko 80 posto ukupnih depozita u bankama krajem kolovoza ove godine iznosila je 164,8 milijardi kuna, pokazuju podaic HNB-a.
Nešto više od 20 posto ispitanika izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje, a uzroci su različiti. Prvenstveno navode povećane troškove života uz nepromijenjene prihode (27 posto), zatim nezaposlenost, odnosno gubitak posla (20 posto), a potom i smanjene prihode kućanstva (15 posto). No, kada se usporedimo sa zemljama srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj se najmanji broj građana izjasnio da štedi manje nego prije. Naime, gotovo svaki drugi štediša u Rumunjskoj, odnosno svaki treći u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji štedi manje nego prije dvije, tri godine.
Među razlozima za takvu situaciju naviše se ističu povećani troškovi života uz nepromijenjene prihode i to posebno u Mađarskoj (60 posto), Rumunjskoj (44 posto) i Srbiji (44 posto), navode iz Erstea. Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, 30 posto građana izjasnilo se negativno, dok 29 posto građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju, višak novca daje djeci i obitelji, a 24 posto novac ulaže u nekretnine. Po 15 posto građana izjasnilo se da novac čuva na tekućem računu ili da jednostavno troši više.Klasičnu štednju, na štednim računima i knjižicama, koristi 45 posto građana što predstavlja lagani porast u odnosu na prethodnu godinu.
Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, životna osiguranja te dobrovoljno mirovinsko osiguranje. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se sa 17 posto na 12 posto i u stalnom je padu tijekom posljednje tri godine. Slično kao i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja ima visoku zastupljenost; gotovo 80 posto Austrijanaca, 60 posto Slovaka i 25 posto Mađara koristi taj oblik štednje. Česi najviše koriste mirovinska osiguranja koja subvencionira država (48 posto), dok Rumunji (23 posto) i Srbi (9 posto) preferiraju životno osiguranje.
Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 34 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 25 posto muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 34 posto građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 30 posto bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 35 posto građana nema potrebu za dodatnim konzultacijama.
