Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem drugog ovogodišnjeg tromjesečja ukupni bruto inozemni dug spustio se na 43,4 mlrd. eura ili 97,3% BDP-a. Uz mjesečni pad od 621 mil. eura (1,4%), u lipnju je i sedmi mjesec zaredom zabilježen pad bruto inozemnog duga na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2015. godine vanjski dug za 5,361 mlrd. eura niži, ubrzavši stopu godišnjeg pada na dvoznamenkastih 11%. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 2,1 mlrd. eura što je za 4,6% niže u odnosu na kraj 2015. godine...
Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od komponente drugih monetarnih financijskih institucija čiji je dug koncem lipnja iznosio 5,4 mlrd. eura. Uz mjesečni pad od 311 mil. eura (5,4%), dug ovog sektora je zabilježio rekordni pad na godišnjoj razini (niži je za 2,7 mlrd. eura u odnosu na lanjski lipanj odnosno 33,5%), potvrđujući nastavak razduživanja bankarskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine. Tijekom prvog polugodišta, dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjio se za 707 mil. eura te je u odnosu na kraj prošle godine niži za 11,5%. Potonje je posljedica još uvijek slabe potražnje za kreditima na domaćem tržištu, što u uvjetima i razmjerno visoke domaće likvidnosti podržava daljnje razduživanje bankarskog sektora prema inozemstvu.
Istovremeno, značajan doprinos smanjenju vanjskog duga došao je od sektora opće države čiji je bruto inozemni dug krajem promatranog mjeseca iznosio 15,1 mlrd. eura. Uz blagi mjesečni rast od 96 mil. eura (0,6%) zabilježen je i četvrti mjesec zaredom godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za 1,2 mlrd. eura odnosno 7,3%). U odnosu na kraj 2015. inozemni dug opće države je niži za 804 mil. eura ili 5,1%. Promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem lipnja je iznosila 18,4 mlrd. eura. Time je uz mjesečni i godišnji pad (od 1% odnosno 6%) udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu kliznuo na od 42,3% (0,6 pp niže nego koncem 2015. godine). Razduživanje države rezultat je poboljšanja u fiskalnim kretanjima, pri čemu je pozitivan doprinos na prihodovnoj strani došao od solidnih ostvarenja u turizmu, uz istovremeno smanjenje rashoda (zbog privremenog financiranja te ograničene proračunske potrošnje tijekom razdoblja tehničke Vlade). Također, niži vanjski dug sektora opće države podržan je i činjenicom da je odgođeno izdanje državne obveznice na inozemnom financijskom tržištu.
U istom promatranom razdoblju ostali domaći sektori (čiji bruto inozemni iznosi 16 mlrd. eura) smanjili su razinu duga za 447 mil. eura ili 2,7% u odnosu na kraj prošle godine. Šesti mjesec zaredom zabilježili su i pad duga na godišnjoj razini (za 444 mil. eura ili 2,7%).
"Obzirom na razduživanje financijskog sektora te spomenuta poboljšanja u fiskalnoj statistici, udio bruto inozemnog duga u BDP-u se koncem lipnja spustio na najnižu razinu od trećeg tromjesečja 2009. godine. Uz predviđeni nastavak rasta gospodarstva u ovoj godini, očekujemo da će bruto inozemni dug do kraja 2016. godine ostati na razinama ispod 100% BDP-a", objavili su RBA analitičari.
