Menu
Lani je u našu zemlju uvezeno 300 tisuća hektolitara vina. Vinari se žale da se uvozi uglavnom ono loše kvalitete, a slabim kontrolama ugrožava domaće vinarstvo. Nade polažu u novi Zakon o vinu, koji bi, prema uzoru na vinarske zemlje Unije, hrvatska vina zaštitio oznakom izvornosti...
Zahuktala se turistička sezona na moru, a s njom i posao u podrumima slavonskih vinara. Grčevito se bore za tržište. U poplavi jeftinih vina iz uvoza, pravi je to Sizifov posao.
"Sada nikako ne možemo konkurirati uvoznim vinima takvih niskih cijena i tražimo od države da nam pomogne", kaže HRT-u Zorica Tandara iz Kutjeva.
I to jačim kontrolama vina iz uvoza. Lani je ih bilo samo dvadesetak. Porazno, ako se zna da uvozimo vina najnižeg cjenovnog razreda - od pola do jednog eura - koja često ne zadovoljavaju osnovne organoleptičke standarde.
"Hrvatska je veliko tržište za malu produkciju vina i tu svi vide šansu, kako zemlje Unije, tako i one u okružju, iz bivše Jugoslavije", objasnio je Ivica Perak iz Povjerenstva za puštanje vina u promet.
Baš u njima završi dio hrvatskoga grožđa, ali bez valjanih papira o podrijetlu.
Grožđe odlazi u druge regije i pitanje je ima li ono u praćenju i kontroli pravu dokumentaciju.
Red bi na vinskom tržištu unijela oznaka izvornosti. Isticala bi se na svakoj boci domaćeg vina i potrošaču jamčila ono najvažnije - podrijetlo i kakvoću. Odavna je imaju razvijene vinarske zemlje, a mi je tek trebamo ozakoniti.
"Novi Zakon o vinu trebao bi uključiti sve segmente i specifičnosti određenih vinogorja i vinskih regija", kaže Vlado Krauthaker, član Povjerenstva za izradu novog zakona o vinu.
No vinarima ranu soli činjenica da prijedlog u Bruxellesu stoji već osam godina čekajući doradu. Zato i dalje uvozimo pet puta više nego što izvozimo. A bez pravog zakona koji će domaću proizvodnju vina zaštititi, povoljnijim omjerima teško se nadati, piše HRT.
