Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem prvog tromjesečja ove godine ukupni bruto inozemni dug iznosio je 44,3 mlrd...
Najveći doprinos mjesečnom smanjenju bruto inozemnog duga došao je od komponente opće države čiji je dug u ožujku niži za 559 mil. eura ili 3,6% u odnosu na veljaču. Također, značajan doprinos došao je od sektora drugih monetarnih institucija (čiji je dug zabilježio mjesečni pad od preko 300 mil. eura ili 5%) te od ostalih domaćih sektora (s mjesečnim padom od 139 mil. eura odnosno 0,9%).
U prva tri mjeseca ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 1,2 mlrd. eura što je za 2,6% niže u odnosu na kraj 2015. godine. Potonje je najvećim dijelom posljedica usporenijeg zaduživanja opće države čiji je bruto inozemni dug krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio 15,2 mlrd. eura što je za 714 mil. eura odnosno 4,5% niže u odnosu na prosinac prošle godine. U ožujku je zabilježen i godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za 1,5 mlrd. eura odnosno 8,7%), prvi put nakon svibnja 2009. godine. No promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem prvog tromjesečja iznosila je 18,8 mlrd. eura. Time je uz stagnaciju na mjesečnoj razini te uz godišnji pad od 1,1 mlrd. eura (5,3%) blago povećan udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu na od 42,3%.
U istom promatranom razdoblju ostali domaći sektori (čiji se bruto inozemni dug spustio na 15,7 mlrd. eura) smanjili su razinu duga za 701 mil. eura ili 4,3% u odnosu na kraj prošle godine. Treći mjesec zaredom zabilježili su i pad duga na godišnjoj razini (za 760 mil. eura ili 4,6%). Istovremeno je trend razduživanja nastavljen i kod drugih monetarnih institucija koje su do kraja prvog tromjesečja smanjile razinu inozemnog duga na 5,8 mlrd. eura što je za 363 mil. eura ili 5,9% manje u odnosu na kraj prošle godine. To je prvenstveno posljedica razduživanja bankarskog sektora koje je uzrokovalo trend kontinuiranog godišnjeg pada inozemnog duga (koji datira od travnja 2012. godine). Štoviše, u ožujku je zabilježena najsnažnija godišnja stopa pada bruto inozemnog duga ostalih monetarnih sektora (29,8%), upućujući na manje potrebe banaka za inozemnim financiranjem, posebice u uvjetima još uvijek slabe potražnje za kreditima. Osim toga, razduživanje banaka podržano je i rastom relativno jeftinijih domaćih depozita te visokom likvidnošću sustava. Stoga uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u u odnosu na prethodnu godinu, objavili su RBA analitičari.
